Moderator Petar Tyran tom je prilikom rekao kako se radi o 'nostalgičnoj, ali poučnoj priči o problemima iseljeništva, jednako namijenjenoj djeci i odraslima'. Tugu Tarle je nazvao glasnogovornicom iseljene Hrvatske, ali i iseljenih i prognanih.
Istaknuo je kako knjigu obilježavaju autentični razgovori i bilješke iz pisama koje je tada jedanaestogodišnja autoričina kći Maša iz Australije slala prijateljima u Hrvatskoj. Bez znanja jezika i u totalno drugačijoj okolini, morala se prilagoditi novim uvjetima življenja. Oni su dobro poznati mnogim iseljenicima.
Otišla je potaknuta pričama prijatelja
'Živjela sam u snu dok me Australija nije otrijeznila', kazala je Tarle, koja je u Australiju otišla sa suprugom i četvero djece daleke 1989. godine. Kaže kako je tada slušala 'krasne priče svojih već iseljenih prijatelja'.
'Rijetko razmišljamo što to znači za dijete kada u tim godinama promijeni sredinu', rekla je autorica.
'Knjiga s njezinim pričama šalje jasne poruke svima onima koji su napustili svoju domovinu', rekao je moderator Tyran.
Tarle je priznala kako diljem svijeta nije srela Hrvata koji nije žudio za domom.
Povratak je nemoguć
'U svojoj diplomatskoj karijeri prošla sam mnoge zemlje, od Novog Zelanda do Ekvadora, i nigdje nisam srela Hrvata koji nije sanjao domovinu.
Za sve koji su otišli iz domovine, povratak je nemoguć. To je iluzija, jer dođu djeca, unuci, druge obveze i sve to postaje neostvarivo, a nostalgija je sve snažnija', priznala je Tarle.
Autorica romana kazala je kako je hrvatsko iseljeništvo najjače u Čileu.
Pri kraju predstavljanja knjige, Tuga Tarle pročitala je jedan od ulomaka te simboličnu rečenicu djevojčice Maše.
'Prije nego što smo otišli u Australiju, bili smo siromašni, ali sretni.'
'To je snažna emotivna poruka svima onima koji su napustili ili se spremaju napustiti svoju domovinu', zaključio je Tyran.
