Prvim dioničarskim ugovorom MOL je kupio 25 posto dionica na javnome natječaju u vrijeme Račanove vlade. Drugim dioničarskim ugovorom, odlukom Sanaderove vlade država je spala na ispod 50 posto dionica. Konkretnije, inicijalnom javnom ponudom prodano je 17 posto dionica, a preneseno po sedam posto dionica radnicima Ine i Fondu branitelja, čime je država ostala na 44 posto dionica Ine.
Prva velika točka prijepora glede privatizacije Ine bile su prevelike upravljačke ovlasti koje je MOL dobio prvim dioničarskim ugovorom, a druga problematična točka bila je odluka Vlade, odnosno formalno odluke Upravnog odbora Fonda za branitelje, na čijem je čelu bila sadašnja premijerka Jadranka Kosor, da taj fond proda dionice Ine. Tim potezom država je izgubila kontrolni paket od 51 posto vlasništva nad Inom.
Premijerka Kosor na konferenciji za novinare održanoj u utorak pokušala je umanjiti odgovornost države za prodaju dionica Ine iz Fonda branitelja. Rekla je kako je to učinjeno kako bi se spasio udjel hrvatskih branitelja, a na preporuku Erste Investa, društva za upravljanje kapitalom Fonda branitelja. Činjenica je da Upravni odbor Fonda, na čijem je čelu bila Jadranka Kosor, to nije morao prihvatiti, piše Slobodna Dalmacija.
Kosor je zaboravila spomenuti kako je Sanaderova vlada prodala još 17 posto dionica preko burze, koje je naknadno kupio MOL, a da je mađarska tvrtka glavnu prednost stekla u trenutku kada je država prodala dionice Ine u Fondu branitelja izravno MOL-u, odnosno kada je prestala kontrolirati 51 posto dionica Ine.
Premijerka Kosor pokušava zanemariti činjenicu da je ona bila predsjednica Upravnog odbora Fonda branitelja, a upravo je preko dionica Fonda branitelja MOL došao do završnog broja od 48 posto dionica Ine. Tim potezom je država izgubila status većinskog dioničara.
Prethodni članci:
arti-200912080517006 arti-200912090206006 arti-200912080790006
