Diljem obale inspektori su ponovno u pohodu – dok sanitarni detaljno kontroliraju provedbu odluka Stožera civilne zaštite i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, oni turistički nadziru legalitet i ispunjavanje zakonskih obveza propisanih uvjetima za vrstu i kategoriju objekta, što podrazumijeva isticanje vrste i kategorije ugostiteljskog objekata, posebnog standarda i oznake kvalitete, radnog vremena, kućnog reda, cijena, normative.
No potrošače puno više muči otkazivanje jer dolaze iz mjesta koja se doživljavaju kao žarišta zaraze ili pak nevraćanje novca.
Glas Slavonije tako piše o Osječanki kojoj je iznajmljivač odbio iznajmiti apartman u Biogradu kada je rekla da je iz - Osijeka, koji se posljednjih tjedana percipira kao žarište koronavirusa.
Tu je i slučaj supružnika, Ankice i Marinka Dobrovića, koji su u siječnju uplatili putovanje u Crnu Goru. Od putovanja su u konačnici odustali zbog straha od zaraze desetak dana prije polaska, no agencija im ne želi vratiti novac ili dati vaučer jer su, kažu, odustali prekasno, bez obzira na to što su to učinili na račun izvanrednih okolnosti.
Povrat za avionske karte
Također, nižu se i pritužbe građana na nemogućnost ostvarivanja povrata novca za avionske karte kupljene uoči COVID krize u Europi. Savjetnica za potrošačka prava Dunja Maletić kaže da bi se turistička inspekcija trebala pozabaviti i ovim slučajevima.
"Treba uzeti u obzir čl. 8. st. 5. Zakona o zaštiti potrošača prema kojemu trgovac može odbiti pružanje usluge samo ako to proizlazi iz okolnosti slučaja. Jesu li trenutačne okolnosti izazvane pandemijom opravdan razlog za ovakvo postupanje, to treba ocijeniti nadležna, turistička inspekcija", kaže Maletić.
No kada su u pitanju avionske karte i neiskorišteni aranžmani, ističe kako se tu radi o posve jasnoj situaciji gdje potrošači neosnovano trpe financijske gubitke. "Velik broj potrošača obraća nam se u vezi s povratom novca za plaćene, a neiskorištene avionske karte. Zbog pandemije goleme ekonomske štete doživjele su i putničke agencije i zrakoplovne kompanije, ali i građani potrošači od kojih su mnogi ostali bez posla i prihoda. Svakako da bi trebala postojati intencija pomoći tim tvrtkama, ali ne iz džepova potrošača i ne na štetu njihovih potrošačkih prava koja jamči EU, jer za otkazana putovanja i letove građani imaju pravo na povrat novca. Prema neslužbenim informacijama, Europska komisija smatra da bi, kad je to moguće, potrošači trebali razmotriti hoće li prihvatiti vaučer koji mogu iskoristiti za neko buduće putovanje, ali da bi vaučeri trebali biti takvi da, ako nisu iskorišteni, ipak omogućavaju povrat uplaćenog iznosa. Pozitivan je primjer Danska čija je vlada osigurala zajmove organizatorima putovanja kako bi mogli ispuniti zahtjeve potrošača za povrat novca za otkazana putovanja", kaže Maletić.
