Na snagu je početkom godine stupio novi Pravilnik o porezu na dohodak koji, između ostalog, propisuje i obilježja nesamostalnog rada. Tako su u njemu propisani kriteriji po kojima se utvrđuje što jest, a što nije nesamostalni rad, kao i kazna za one koje poreznici označe kao prikrivene zaposlenike.
U tom je slučaju predviđeno plaćanje razlike poreza onog što su plaćali kao paušalca i onog što bi plaćali kao stalni zaposlenici. No, kriteriji su nejasni, pa se otvara mogućnost različitog tumačenja propisa.
"Imam slučaj paušalnog obrtnika koji radi na projektu na jednoj jahti, projekt traje dvije godine i on svaki mjesec prima istu naknadu i primat će je dok traje taj projekt. Budu li ga poreznici smatrali prikrivenim zaposlenikom, znači da će mu od neto iznosa koji mu je ostao nakon što je uplatio svoje obveze kao paušalac, skinuti još polovicu. Što će mu onda ostati?", pita se Vesna Varšava iz Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske.
Različito tumačenje propisa
Naime, postoji mogućnost da se rad paušalca za jednog klijenta, primjerice u Splitu, tretira kao prikriven, dok u nekim drugim gradovima to ne mora biti slučaj. Razliku poreza, što je kazna za prikriveno zapošljavanje, snosi paušalac, a ne naručitelj posla. Vesna Varšava, uz to, upozorava i na činjenicu da obilježja nesamostalnog rada nije potrebno kumulativno ispuniti, ali nije navedeno ni koji je najmanji broj obilježja koji treba biti ispunjen.
Iako je bilo predloženo da paušalac i poslodavac podjednako plaćaju razlku poreza, to je na kraju svedeno na paušalca.
"Morate znati da će se Porezna uprava lakše naplatiti od paušalnog obrtnika nego od poslodavaca jer obrtnici svojom kompletnom imovinom jamče za svoje obveze pa mogu ostati bez krova na glavom zbog dugova", istaknula je Varšava za Slobodnu Dalmaciju.
Na udaru IT sektor
Ministarstvo financija je prilikom donošenja tog dokumenta namjeravalo kažnjavati poslodavce koji otpuštaju radnike pa ih angažiraju kao paušalne obrtnike te one koji izbjegavaju plaćati poreze i doprinose. No, dobili su puno prigovora zbog nedorečenosti, praznina i mogućnosti različitog tumačenja. Iz Hrvatske obrtničke komore su istaknuli kako ovakve mjere neće koristiti gospodarstvu, navodeći kako su paušalni obrti postali najpopularniji oblik zapošljavanje malih poduzetnika. To će se posebno odraziti na jedan sektor, u kojemu je velik broj paušalaca.
"Mislim da će prvi na udaru biti IT sektor. To su mladi ljudi koji dobro zarađuju, ali i rade po 10, 12 i više sati dnevno tijekom nekoliko godina i taj im je paušalni obrt mogućnost koju koriste i prilika da stanu na svoje noge. Onda kad se razviju, ionako te svoje paušalne obrte gase i otvaraju tvrtke. Uglavnom su to početnici, freelanceri koji kreću u poduzetničke vode, rade s američkim ili europskim IT tvrtkama, a novac koji zarade ionako im se pobere PDV-om", smatra Varšava.
Bez obzira na prigovore, paušalni obrtnici koji rade s jednim klijentom mogli bi biti proglašeni prikrivenim zaposlenicima. Nije poznato koje će djelatnosti biti zahvaćene provjerama, ali znaju se kriteriji za utvrđivanje, koji ne moraju biti u potpunosti biti ispunjeni. Uz to, inspektori će moći koristiti i druge kriterije koji nisu propisani pravilnikom.
