Dva tjedna prošla su otkako je na snagu stupio Vladin paket mjera, koji je za cilj imao smanjenje negativnog utjecaja inflacije na džepove građana. Još je rano za ocjenu efekata, tvrdi ministar financija Zdravko Marić. Dodaje da je Vlada spremna reagirati, ali da nema direktan utjecaj na cijene hrane.
"Možemo postaviti pitanje gdje bi cijene prehrambenih artikala bile da nismo stavili u funkciju snižavanje stope PDV-a. Nemamo mehanizma, s obzirom na to da smo tržišno gospodarstvo, nekakvu prisilu koju moramo i možemo staviti u funkciju, nego jednostavno stimulirati tu konkurentnost među maloprodajnim lancima", kaže ministar Marić.
No, u Hrvatskoj se ne događa ništa što se ne događa u cijelom svijetu. Naših 7,3 posto su još uvijek ispod 7,5 posto prosječne inflacije u Europskoj uniji. Inflatorni pritisak su neke ekonomije, poput SAD-a i Velike Britanije, počele smanjivati povećanjem kamatnih stopa. Europska centralna banka (ECB) još čeka.
"ECB odugovlači s povećanjem kamatnih stopa koje su u ovom trenutku jedini i glavni način kako se možemo boriti s inflacijom, što može biti prilično problematično jer odugovlačenje s takvim odlukama može, zapravo, dovesti do toga da se taj rast inflacije ne bude mogao pravovremeno zaustaviti", komentirala je Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljica Ekonomskog instituta.
No, referentne kamatne stope morat će ići gore, najvjerojatnije krajem godine. Što to znači za dužnike s kreditima? Iz HUB-a kažu - velikog skoka kamata građanskih kredita neće biti.
"Izvjesno je da će u nekom trenutku doći do određenog rasta referentnih kamatnih stopa s obzirom na to da bilježimo povijesno niske razine kamatnih stopa, ali vjerujemo da će taj rast biti blag i postepen te neće ugroziti kreditnu sposobnost klijenata", kažu u Hrvatskoj udruzi banaka.
Neke dugoročnije posljedice rasta referentnih stopa ipak će se osjetiti, tvrdi Vizek.
"Na one kredite u kojima kamatna stopa nije bila fiksirana, na već postojeće kredite, i na povećavanje kamatnih stopa na one kredite koje, kako građani, tako i poduzetnici budu dizali", kaže Maruška Vizek.
Hoće li to značajnije utjecati na cijene nekretnina? Stručnjakinja kaže - ne bi trebalo.
"Specifičnost hrvatskog tržišta je ta da se čak 50 posto kupnje nekretnina realizira gotovinom, odnosno ušteđevinom. Možemo reći da rast kamatnih stopa ima utjecaj na tržište nekretnina, no ono je doista sporo. Ono će se osjetiti tijekom vremena", kaže Martina Mataić Škugor, agentica za nekretnine.
Dakle, nestanak takozvanog jeftinog novca, puno će se jače osjetiti na državnom budžetu, nego na privatnim. Problem je što su ta dva računa vrlo često povezana pa se rupa u državnoj riznici puni iz džepova građana.
