Prošli mjesec je u Hrvatskoj inflacija ubrzala, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku po kojima su potrošačke cijene u prošlom mjesecu u odnosu na srpanj prošle godine rasle za 2,8 posto.
Ubrzan porast cijena potvrđuje mjesečno povećanje u odnosu na lipanj od 0,2 posto. Tako je rast potrošačkih cijena u srpnju ove godine najveći od travnja 2013. godine, odnosno u posljednjih osam godina.
U razdoblju od siječnja do srpnja, cijene su u odnosu na isto razdoblje 2020. godine veće za 1,3 posto, piše Novi list.
U srpnju su najviše narasle cijene restorana i hotela
Na godišnjoj razini na rast proizvođačkih cijena najviše je utjecao rast cijena prijevoza za oko 9,3 posto, a u toj kategoriji posebno se ističe rast cijena goriva i maziva za osobni prijevoz od 18,6 posto, što je posljedica rasta cijena nafte.
Za 5,7 posto skuplja su alkoholna pića i duhan, zatim slijede restorani i hoteli gdje su cijene rasle 3,95 posto te proizvodi iz skupine hrane i bezalkoholnih pića koje su u odnosu na srpanj prošle godine, prema podacima DZS-a, veće za 1,9 posto.
U srpnju su u odnosu na prethodni mjesec najviše porasle cijene restorana i hotela, koje su u prosjeku više za tri posto, prijevoz je skuplji za 1,4 posto, a u skupini hrana i bezalkoholna pića potrošačke cijene porasle su jedan posto i zapravo su, s obzirom na svoj udio u potrošnji, dale najveći doprinos mjesečnom rastu inflacije.
Analitičari Raiffeisen banke očekuju zadržavanje godišnje stope inflacije na oko 2 posto u sljedećim mjesecima. To prema njihovim procjenama implicira prosječni rast potrošačkih cijena od 1,8 posto u 2021. u usporedbi s 2020.
"Rast cijena oko 2 posto smatra se umjerenim rastom cijena, a on je uslijedio nakon dugogodišnjeg razdoblja potisnute inflacije (2015. – 2020. – prosječna godišnja stopa inflacije iznosila je svega 0,3%). Kako su uzroci inflacije, barem prema sadašnjim očekivanjima privremenog karaktera, očekujemo da će u 2022. godini dinamika rasta cijena blago usporiti te se zadržati oko ili blago iznad 1,5 posto. Bit će to posljedica rasta gospodarstva, jačanja domaće i inozemne potražnje te konvergencije pojedinih cijena prema europskom prosjeku", napominju iz RBA-a.