U posljednjoj smo godini, barem prema najavama iz Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija, kako ćemo se služiti kunom kao vlastitom nacionalnom valutom. Od 1. siječnja 2023. kunu bi trebao zamijeniti euro. Mnogi građani strahuju kako će promjena valute utjecati na cijene u trgovinama, rate njihovih kredita, kamate na štednju i druge važne stvari.
No, inflacija je već tu, a u studenome prošle godine je narasla za 4,8 posto u odnosu na studeni pandemijske 2020. godine. Ogroman gospodarski oporavak nakon koronakrize građani nisu gotovo ni osjetili, poskupljenja energenata, o kojima inflacija najviše i ovisi, u Hrvatskoj tek predstoji, a sada je tu i moćni euro, za koji mnogi vjeruju kako će samo produbiti ovo stanje.
Ministar financija Zdravko Marić proteklog je četvrtka izjavio kako "imamo podatke za studeni, iduće mjesece, da će doći do dodatnog ubrzanja inflacije". S druge strane, guverner HNB-a, Boris Vujčić, tvrdi da će uvođenjem eura "Hrvatska biti bolje zaštićena u situacijama krize. Kad ste dio eurozone, nema napada na vašu valutu. Također, uklanjanje tečajnog rizika po čemu je Hrvatska zemlja koja će najviše profitirati ulaskom u eurozonu od svih zemalja koje su do sada ušle jer imamo najveću eurizaciju ekonomije već sada. Deset postotna deprecijacija tečaja kune prema euru bi povećala dug svih sektora za više od 50 milijardi kuna. Taj rizik je jako velik, može dovesti do recesije i njega ćemo ukloniti ulaskom u eurozonu", poručio je Vujčić u nedjeljnom Dnevniku HRT-a.
Dvojica ekonomista s različitim pogledima na uvođenje eura, Ljubo Jurčić i Damir Novotny, ipak se slažu da inflacija i uvođenje eura nemaju nikakve veze. Novotny je u razgovoru za Net.hr napomenuo da vlasti i HNB godinama pripremaju Hrvatsku na ulazak u eurozonu, što smatra dobrim, a ne ishitrenim potezom.
"Mislim da je za Hrvatsku dobro da uđe u europodručje u krug najrazvijenijih zemalja Europe i svijeta, jer se tako stvaraju pretpostavke za ubrzani ekonomski razvoj, koji će Hrvatska moći i, nadam se, uspjeti iskoristiti", poručio je Novotny i dodao da Hrvatska ne bi mogla uvesti euro ako ne ispunjava sve kriterije, pa i onaj o visini inflacije.
'Propaganda oko eura'
Jedan od ekonomista koji ne gledaju blagonaklono prema euru je i Ljubo Jurčić. On smatra da je propaganda oko uvođenja eura "kriva, neznanstvena, pogrešna i štetna, jer nema prave analize."
"U Hrvatskoj je euro čista politička priča i ona je dosta nekorektna prema Hrvatima, jer mi euro imamo od uvođenja kune i prije nego što je on uopće postojao. Ove priče o inflaciji i troškovima su za malu djecu, jer smo mi po pitanju cijena već u euru, samo što se taj euro zove kuna i to je najveća greška HNB-a, koja je napravila najveću štetu hrvatskoj ekonomiji, jer kuna nema funkciju novca, već euro, franak ili nešto drugo. Hrvatska narodna banka, koja je trebala štititi kunu, to nije činila. Uvođenjem eura HNB želi prikriti sve svoje greške te politike koja je donijela najveću ekonomsku štetu u Hrvatskoj, Radi se o tome da je tečaj bio fiksan, a troškovi u Hrvatskoj su zbog rata i tranzicije, rasli brže nego u Europi, a to promjena tečaja nije pratila, jer joj Hrvatska narodna banka nije omogućavala. Nemam ništa protiv eura, ali Hrvatska nije spremna za euro. Mi, kad uvedemo euro, ćemo za par godina postati totalna kolonija", poručio je Jurčić.
Dodao je da se domaće gospodarstvo može razvijati samo na domaćoj valuti, jer valuta proizlazi iz gospodarstva. Euro je, kaže, produkt razvijenih gospodarstava, poput njemačkog, nizozemskog i djelomično francuskog, a ne grčkog i talijanskog, koji su u redovitim krizama otkako je zajednička valuta postala i njihova.
Hrvati ne vjeruju kuni
Novotny smatra da je kuna "daleko najbolja valuta istočne Europe u smislu kvalitete i ispunjavanja funkcije novca." No, Hrvati joj ne vjeruju, iako njome mjere vrijednost proizvoda i vrše transakcije, ali – ne štede.
"Došlo je do povijesnog nepovjerenja. Hrvatski građani su nekad štedjeli u njemačkim markama i nastavili su štedjeti u eurima, kad je Njemačka napustila marku i prihvatila euro. Da pojednostavim: kad bi Njemačka uvela neku treću valutu, recimo grčku drahmu, Hrvati bi štedjeli u grčkoj drahmi. Imaju povijesno povjerenje u valutu koju koriste Nijemci. To je fenomen i drugih zemalja, recimo Crna Gora ima euro, pa i Kosovo koristi euro kao valutu", ističe Novotny.
Ipak, Vujčić je spominjao zaštitu domaće ekonomije, kao da ona dosad nije bila zaštićena. Dok se Novotny kune u kunu, Jurčić smatra kako je upravo međunarodni tečaj kune spram eura, a ranije njemačke marke, uzrokovao brojne gospodarske probleme koji se sad ogledaju u nekonkurentnosti i slabom izvozu.
"Gospodarstvo nije bilo zaštićeno, već je tečajnom politikom bilo uništeno. Mi imamo najmanji udio izvoza u BDP-u od svih zemalja veličine Hrvatske. Nisu nam gospodarstvo uništili četnici, nego tečaj, a danas imamo oko 30 posto izvoza, što je dvostruko manje nego bi normalna zemlja imala. Postavlja se pitanje što je onemogućilo onih ostalih 30 posto izvoznika da opstanu? Onemogućio je tečaj. S takvim tečajevima i politikom, mi idemo zakovati Hrvatsku uvođenjem eura. Kad gledate, mi nemamo proizvoda zbog tečaja i ostaje isključivo prodaja imovine, a imovina je djedovina. Tako da de facto, politika vodi k tome da 2030. ništa vrijedno u Hrvatskoj neće biti hrvatsko", ogorčen je Jurčić.
Vlasti spas vide u europskom novcu, ne euru kao takvom, već u financiranju iz fondova EU-a. Prošle je godine donesen Nacionalni plan otpornosti i oporavka, kojim je predviđen, ne samo gospodarski razvoj, već i preobražaj prema zelenoj i održivoj ekonomiji. Novotny smatra da bi Hrvatska, osim europskog novca, za ubrzavanje gospodarstva trebala poticati i ulaganja.
"Imamo dobrih primjera u susjedstvu, u Sloveniji, kako se mogu i trebaju privlačiti strani ulagači uz pomoć i podršku europskih fondova, ali i uz pomoć iz nacionalnih izvora. Dakle, dolazi do javno-privatnog partnerstva vlade i investitora u stvaranju dugoročno održivih radnih mjesta. Osim tih europskih izvora, moramo svakako u Hrvatskoj pronaći mehanizme za privlačenje direktnih stranih ulaganja, kao što to čine u Sloveniji ili Slovačkoj", poručio je Novotny.
Nema sigurnih jamstava
Niti euro kao valuta, niti 10 milijardi eura iz europskih fondova neće jamčiti da će domaće gospodarstvo jednom kad konačno postane konkurentno takvo i ostati u duljem razdoblju. Novotny ističe da je "europodručje na neki način samo po sebi razvilo mehanizme obrane od vanjskih šokova, odnosno napada na domaću valutu", kaže te dodaje da postoje mehanizmi kojima države članice mogu prebroditi financijske krize.
No, dokle god postoje unutarnji problemi, koje domaća politika mora riješiti, dotle će gospodarstvo biti i dalje opterećeno ukupnim dugom države te se neće razvijati na pravilan način. Jurčić je upozorio da su se financijski podaci Eurostata počeli gledati u duljem vremenskom razdoblju upravo zbog dviju kriza koje "izobličavaju sliku o gospodarstvu“.
Kako su kod nas svi iole kompleksni planovi dugotrajni, tako je teško očekivati bilo kakve učinke uvođenja eura u kratkom trenutku. Niti ekonomisti nisu složni hoće li uvođenje eura za građane značiti dodatno povećavanje cijena ili će, pak, od toga gospodarstvo, a time posljedično i građani imati dobrobiti u vidu rasta standarda, odnosno plaća te stabilizacije cijena, naročito energenata i nekretnina.
