Ispred Hrvatskog zavoda za javnog zdravstva u Zagrebu ovih dana, po kiši i zimi, opet su gužve i redovi kao u vrijeme pandemije koronavirusa. Razlog? Hripavac. Hrvatskom se ovih dana širi bolest za koju lijek, odnosno cjepivo postoji već 64 godine, a oboljelih je više od tisuću.
O ovoj bolesti, koja najteže pogađa bebe i za njih može biti kobna, u RTL Direktu govorio je Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike "Dr. Fran Mihaljević", javlja Danas.hr.
Na pitanje je li ga iznenadila epidemija hripavca, Tešović kaže: "Možda bi bilo preuzetno reći da sam i očekivao. Mislim hoće li se, bi li se dogodilo ove ili iduće godine - to je jedino pitanje. Možda je malo veći broj slučajeva nego što smo mogli očekivati."
"Oni koji su mlađi od tri mjeseca i oni koji nisu dobili niti jednu dozu cjepiva - ti su u opasnosti da dobiju tzv. hipertoksični oblik bolesti od kojega mogu i umrijeti. Dakle, oni mogu razviti teški oblik globalne respiratorne insuficijencije i umrijeti zbog sekundarne plućne hipertenzije koja nastaje zbog tog ogromnog broja limfocita koji se stvara u tom obliku bolesti i koji se onda zaglavljuje u plućnoj cirkulaciji i koji je vrlo teško liječiti", dodao je.
Nismo još dosad u Hrvatskoj imali toliko teške slučajeve. "U ovoj epidemiji ne, ali smo ih prethodnih godina, odnosno prije pandemije imali. Mi smo nedavno gledali te naše rezultate i imali smo nekih desetak bolesnika u zadnjih deset godina prije pandemije. Govorimo o ovim najtežim kliničkim oblicima. Godišnje smo ih viđali nekoliko desetaka koji su bili hospitalizirani kod nas", rekao je Tešović.
U početku je kao prehlada
Problem je s ovom bolešću, što u početku zapravo izgleda kao obična prehlada.
"To je problem s epidemiološkoj stajališta zato što omogućava širenje infekcije. Karakteristični kašalj koji je prisutan kod predškolske, školske djece i adolescenata, mlađih odraslih ljudi se javlja negdje nakon deset dana do dva tjedna. Prema tome, u tom prvom kataralnom stadiju bolesti, vi ga ne možete razlikovati od obične prehlade, a bolest je iznimno zarazna. Dakle, kada rangirate zaraznost zaraznih bolesti, onda su na prvom mjestu su ospice kao najzaraznije, a onda su na drugom mjestu covid, odnosno hripavac. Što znači da jedna osoba će zaraziti 15-16 neimunih osoba", otkrio je pročelnik.
Podaci Zavoda za javno zdravstvo kažu da je u, primjerice, Dubrovačko-neretvanskoj županiji samo 30 posto djece procijepljeno za hripavac. Postavlja se pitanje koliko su to zabrinjavajuće brojke?
"Dakle, ako tamo bude ušla infekcija u populaciju, čini se da tamo za sada nema veći broj oboljelih, onda će postotak oboljelih u odnosu na ukupnu populaciju vjerojatno biti veći. Dakle, ono što treba istaknuti to je ponovno da je glavna rizična populacija, odnosno glavnu rizičnu populaciju za hripavac, predstavljaju vrlo mala dojenčad. Prema tome, ona trebaju dobiti čim prije prvu dozu cjepiva i, naravno, treba poticati cijepljenje trudnica, koje očekuju da će roditi dijete unutar idućih nekoliko mjeseci, da se cijepe protiv hripavca i da zaštićuju pasivno prenesenim protutijelima tu djecu prije nego što dobiju prvu dozu cjepiva", rekao je Tešović.
Što je uzrok necijepljenju?
Upitan misli li da ima neke veze strah i skepsa oko covid cjepiva s necijepljenjem djece od zaraznih bolesti, Tešović je rekao: "Trend nešto nižih cijepnih obuhvata postoji u Hrvatskoj posljednjih deset godina. Dakle, pandemija na to nije imala nekog značajnijeg utjecaja. Vi kad gledate postotke primovakcinacije i revakcinacije u Hrvatskoj, onda su oni u posljednjih tri, četiri, pet godina niži nego što su bili prije 15 godina. Dakle, svake godine recimo i to malo pada, ali na to pandemija nije imala značajnog utjecaja."
Postavlja se i pitanje koliko je zabrinjavajuće ovo što se događa u Kini, budući da se govori o povećanom broju upala pluća.
"Prema svim informacijama koje su dostupne, to su upale pluća koje su također u povećanom broju upravo zato što su kod njih striktne epidemiološke mjere trajale dulje nego drugdje. Pa, ljudi su živjeli u nekim situacijama, odnosno u okolnostima u kojima je transmisija respiratornih patogena bila smanjena ili onemogućena. Sad imate, dakle, taj jedan povratni fenomen gdje se zaražavaju svi oni koji bi se bili normalno zarazili prošle, pretprošle godine itd. A prema onome što mi znamo, to su uobičajeni patogeni. Dakle, oni na koje smo navikli prije pandemije", objasnio je Tešović.
"Prema informacijama koje stižu iz Kine, pod pretpostavkom, naravno, da su one apsolutno točne, to su prije svega djeca koja su oboljela od upale pluća uzrokovane mikroplazmom pneumonije i nešto u manjoj mjeri respiratornim sincicijskim virusom, virusom gripe i još uvijek ovim covidom, odnosno Sars-Cov-2", dodao je.
