Možete li prolaziti kroz zidove ili zatvorena vrata? Ne, ne. Nikako. Ali, jedan od vaših nadimaka je Casper, dobri duh. To nisam čuo! To mi laska. Koji vam je od nadimaka bio najdraži? Bilo je svega, od Kuhane Noge do Smrznute Lignje. Bile su tu neke usporedbe onih koji nisu voljeli moju kampanju, s lignjama, kuhanim nogama, ali se pokazalo da je njihov način razmišljanja kuhana noga, a ne moj stil. Vidjeli ste kakvi su bili konačni rezultati, kako su izgledali moji skupovi. Tu su građani dali jasnu poruku tko je kuhana noga.
Snimio i montirao Franjo TotPostajete vrhovni zapovjednik hrvatske vojske pa biste trebali biti upoznati s tim što nam je nužno za obranu. Još puno moram naučiti. Izjava Pavla Kalinića, šefa zagrebačkog kriznog stožera 'Smijali ste se oklopnjaku, pogledajte sada Haiti' odjeknula je i izvan hrvatskih granica. Sa sigurnosnog stajališta gledano, treba li Zagrebu Kalinićev 'tenkić'? Pa, ja mislim da mu se ljudi i dalje smiju. Inače, on je poznat po sjajnim izjavama koje uveseljavaju puk. I bio je odličan izborni prognozer, tvrdio je da mene znaju samo u mojoj ulici. Ne znam, možda se on osjeća nesigurnim pa nek' si kupi tenkić. Ali, ne iz gradskog proračuna. U ponedjeljak ste započeli humanitarnu utakmicu za Haiti. Biste li igrali za Haiti u istom timu s osobama poput Siniše Mihajlovića, deklariranog srpskog nacionalista? Ja sam tada na utakmici bio s velikim brojem ljudi i ne znam uvijek tko je tko. U načelu, kod sporta ne ispitujete takve stvari, osim ako u pitanju nisu ekstremni likovi. Sigurno s ljudima profila Karadžić i Mladić ne bih igrao utakmicu, a Mihajlovićeve političke stavove ne poznajem i mislim da su irelevantni.
Jeste li ikada zaigrali nogomet s Damirom Polančecom, on je jedan od talentiranijih napadača među bivšim i sadašnjim političarima? Vjerojatno jest, i mlađi je od mene i bolje igra, ali nisam igrao s njim. Da ste trener i izbornik NK Remetinec koga biste stavili u prvu momčad? Pa, tu bih funkciju selektora ipak prepustio gospodinu Bajiću. Predsjednik Republike ne smije biti selektor takvog tima. Izjavili ste da ne biste imali ništa protiv da vas savjetuje Ivica Todorić. Ali, kao dio šireg savjetničkog tima, ne osobni savjetnik. Gospodin Todorić može dati jedan pogled na gospodarstvo. Želim i takav pogled, ali i pogled nekoga iz njegovog sustava, radnika koji rade u Agrokoru, kooperanata koji s njim rade i nisu uvijek zadovoljni. Dakle, volio bih da moj ured bude mjesto susreta različitih perspektiva, ne samo gospodarstva, nego i drugih djelatnosti. Todorićevi dugovi kooperantima nisu nešto čime bi se trebao pohvalitiKako gledate na milijarde koje duguje dobavljačima? To zasigurno nije nešto čime bi se trebao pohvaliti. On nije sudjelovao u financiranju vaše kampanje? Ne. Tvrdi da nije sudjelovao ni u financiranju kampanje Milana Bandića. Dobro, on to tvrdi, iako tako ne izgleda, ali to je njegovo pravo i nemam ništa protiv da financira bilo čiju kampanju. Na popisu Bandićevih donatora nema niti Tomislava Horvatinčića, kojega se doživljava kao vrlo povlaštenog među investitorima u Zagrebu. Mislim da bi bilo vrijedno ispitati tko je sve financirao kampanje svih kandidata. Očito kod nekih kandidata svi prihodi, ali i rashodi nisu registrirani. Zalažem se za temeljitu reviziju koja bi utvrdila ili opovrgnula je li gospodin Horvatinčić sudjelovao u Bandićevoj kampanji. Snimio i montirao Franjo Tot
Smatrate li da Horvatinčić ide kontra javnog interesa zauzimanjem dijela pješačke zone radi svog projekta Cvjetni? To je ozbiljan problem. Kao vijećnik u Skupštini bio sam suzdržan po tom pitanju, što je praktički stav – protiv. Baš taj dio projekta mi se ne sviđa. Ne mislim ni da Cvjetni trg treba ostati u sadašnjem stanju. Treba imati i odnos prema budućnosti i prema baštini. Mene su brinuli, iako nisam stručnjak za urbanizam, uvjeti za koje sam smatrao da idu previše na ruku investitoru. Ključno je pitanje je li investicija u arheologiji bila povezana politički s njenim suprugom i s njom osobno.Ovih tjedana se jedna vaša kolegica, profesorica, našla u situaciji da mora objašnjavati kako je njena grana znanosti doživjela financijski procvat i zašto je povlaštena. Nije li to tužno? Radi se o Mirjani Sanader. Meni je drago kada bilo koja grana znanosti dobije puno novca, ali ključno je pitanje je li investicija u arheologiji bila povezana politički s njenim suprugom i s njom osobno. Mislim da je to opravdano stvar javnog interesa i to se treba i hoće se ispitati. No, do tada bi se trebalo suzdržati od razapinjanja ljudi, pa i gospođe Sanader. Priča o troškovima za arheološka istraživanja u okolici Trilja otkrivena je u Feral Tribuneu prije gotovo tri godine. Nedavno je to staro otkriće plasirano na naslovnicama dvaju listova iste tvrtke, EPH – Jutarnjeg i Slobodne Dalmacije, a ovih dana se saznalo i da je potekla od novinara Slobodne kojemu je taj tekst stopiran u njegovom listu. Kako gledate na to da mediji ignoriraju teme dok se akteri ne maknu s vlasti? To, naravno, govori o medijskim slobodama u Hrvatskoj, ali govori više i o samim medijima. Načelno bih rekao da na pravnoj razini postoji puna sloboda medija, a da je ovaj problem sprege s centrima financijske i političke moći jedan problem koji bitno utječe na medijsku scenu i slobodu novinara. Slažete li se s tezom da se trenutno provodi medijski linč Ive Sanadera? U svakom slučaju bih rekao da su naši mediji i inače skloni razapinjanju pojedinaca prije no što su slučajevi ispitani. Mislim da javnost u načelu ima pravo znati, ali pitanje je forme i načina informiranja. U ranijoj fazi ispitivanja slučajeva određena umjerenost u izražavanju i eksponiranju teme i osoba bila bi primjerenija demokratskom društvu. Treba voditi računa i o javnom interesu i dignitetu pojedinca. Šef SDP-a Zoran Milanović prozvan je zbog dobivanja povlaštenog kredita. Što vam se čini od te priče? Ne znam ništa o tome, ali ne vidim u čemu je to velika priča. Dobio je čovjek kredit, nek' ga vrati. Banke imaju svoj interes da kreditiraju ljude i procjenjuju tko im je sigurni platiša. Vjerojatno su tu ocijenili da je riječ o nekome tko će vratiti kredit po uvjetima zbog svog položaja, primanja i slično. Nije uzeo tuđe novce, vratit će sve. Kako gledate na priču o hrvatskom branitelju koji jednu večer upadne u stan dvojici mladića od dvadesetak godina, istjera ih iz stana u kojemu su proveli život i useli se u njega? Mladićima se ponudi puno manji stan i nemaju ga izbora odbiti. Ne znam postoje li još neke relevantne okolnosti u tim odnosima. Ako je sve ovako kao što ste ispričali, a znam da je bilo takvih slučajeva, to je nešto što si jedna pravna država ne smije dopustiti. Ja ne znam jesu li ikada momci zatražili pravnu zaštitu, jer pravna država im je to morala pružiti. S druge strane, nije pitanje je li taj muškarac hrvatski branitelj ili bilo tko treći, bilo je i nasilnika i pripadnika mafije koji su slično radili. No, nitko nema pravo tjerati nekoga iz njegovog stana, bio on branitelj, profesor ili predsjednik države. S moralnog aspekta postoje određeni problemi, je li ih premijerka riješila – to ne znam.Na kraju, tom branitelju se niti ne sviđa navedeni stan od 90 kvadrata na sjajnoj lokaciji i on se iz njega seli nakon nekoliko mjeseci, a nekretnina zatim pripada našoj premijerki. Upitno je koliko ti 'treći' koji se nađu tu znaju cijeli kontekst, odnosno pitanje je zakonitosti, pravne sigurnosti i takvih trećih osoba. Mogao je doći kupac i kupiti stan, a da se poslije ispostavi da postoji pravni defekt. S moralnog aspekta postoje određeni problemi, je li ih premijerka riješila – to ne znam, ali zasigurno treba imati cijeli kontekst i vidjeti je li ona imala kakvu sliku oko toga što se prije događalo. Godinama ostaje nerazjašnjena činjenica da je ona imala stanarsko pravo za 30 do 40 kvadrata stana, a ne 90. Umjesto objašnjenja slušamo od nje i Mladena Bajića da je sve zakonito. Jedno je pitanje pravni aspekt, za koji treba vidjeti je li korektan ili nije, drugo je pitanje etike. To morate s njom provjeriti. Ne mogu vam ja to objasniti, jer ne znam cijeli predmet, ali javnost ima pravo na tu informaciju. Na forumu josipovic.neta postoji niz komentara gdje vas kritiziraju zbog pomanjkanja kritike na račun Mladena Bajića i pišu kako pružanjem podrške njemu idete kontra programa Nove pravednosti. Ja sam odbio govoriti o njegovom imenovanju i neimenovanju jer to nije nadležnost predsjednika. Mislim da sam svojim iskazom dosta jasno napravio kritički odmak prema onome što se radilo u Državnom odvjetništvu i da je to dovoljno. Nova pravednost ne znači da ulazim u kompetencije drugih tijela. Jedna od stvari koje su vas najviše ražestile u kampanji bilo je paraobavještajno podzemlje za koje ste tvrdili da se kreće oko Milana Bandića. Što je točno bilo posrijedi i tko su ti paraobavještajci? Biste li se vi ražestili da vama netko kaže da je vaš otac ubio 60 fratara ili da ste silovali maloljetnika. Mislim da bi. Jasno je što su htjeli, da drugi kandidat dobije izbore, a da mene prikažu kao ozbiljnog i opasnog kriminalca. Znamo čija je to etiketa, znam, naravno, i za dio osoba tko su, ali to će biti posao koji tek slijedi. Nije riječ o privatnoj osveti, to se događalo još nekim ljudima, ta rabota ugrožava demokraciju i ljudska prava u Hrvatskoj.
Nije li vam čudno reći 'tako mi bog u-kojeg-bih-vjerovao-da-ga-vidim-svojim-očima pomogao'? Mislim da je to sve dio manifestacije. Rado odem u sve crkve i hramove, pregledao sam i svetišta Crne Madone, to su sve zanimljivi kulturni, vjerski fenomeni za koje smatram da obrazovana osoba o njima mora znati. Drugo, mislim da svatko tko je ne samo na čelu države, nego tko uopće ima osjećaj za demokratičnost mora uvažavati vjerske osjećaje svojih sugrađana. Apsolutno je neodgovorno negirati vjerske potrebe i pravo da se one prakticiraju. Treća je stvar tradicija. Pjevao sam religijske pjesme, velika oratorijska djela vjerske naravi, Mesiju sam s velikim guštom otpjevao za vrijeme studija na Akademiji i vrlo rado slušam taj CD. Ne vidim zašto da ne izgovorim riječi koje su postale dio ne tako duge u tradicije (ni instituciju predsjednika nemamo dugo), koje su uostalom zakonite. Zar bih trebao tražiti da se promijeni zakon zbog mene? Jeste li vjerovali kao dijete? Ne. Nisam odgojen u tom duhu. Ali, nemam nikakvih predrasuda. Majka mi je govorila da bi bila najsretnija da može vjerovati.
I za kraj, zašto su Brijuni nacionalni park u kojemu građani mogu stupiti nogom samo na jedan otok i za to platiti dnevnu kartu od oko 200 kuna? Pravo da vam kažem, ja doslovno nikad nisam bio na Brijunima. Možda me i ta prevelika pompa vezana za Brijune odbija. Nisam komplicirana osoba ni elitist u smislu posjećivanja ekskluzivnih mjesta. S tim ću se morati pozabaviti, pa se možemo naći za koji mjesec kad budem bolje upoznat s problematikom Brijuna. Koliko znam, predsjednik koristi samo jedan objekt i ne radi se o predsjedničkom otočju, nego vjerojatno drugom razlogu koji vam ne znam reći.
O legalizaciji istospolnih brakova Postoji u javnosti potreba da se brak i zajednica razlikuju, i nije to nikakva diskriminacija. To je stvar pravne terminologije: ako se brak, kako kaže zakon, sklapa između muškarca i žene, onda se zajednica dviju žena može zvati drugačije.
O nepredvidivosti povijesti i državničkih sudbina... Da ste ikoga prije deset godina pitali bi li neki Josipović mogao biti predsjednik Republike, smijali bi vam se i rekli: 'Tko je taj tip? Nikad čuo.'
O ljubavnoj aferi između Billa Clintona i Monice Lewinsky Taj dio privatnog života, ljubavni i obiteljski odnosi, osim u nekim ekstremnim slučajevima, ne bi trebali biti predmet javnog interesa. Da su u njega kao u Clintona uperili reflektore i pitali je li prevario ženu, odgovorio bi... A što je to vas briga? To bih rekao. Možda ona mene vara! Mene i suprugu razvode od druge godine braka, vjerujte mi, to nije bilo lako. Ali, sad smo se navikli i ne držimo puno do tih priča. O upoznavanju kćeri s Berlusconijem, eventualnom strahu da bi bacio oko na Lanu i o tome je li izbor Silvija Berlusconija stvar slabog ukusa Ne vidim zašto ne, ako to bude prilika protokolarne naravi, iako mislim da ne treba sudjelovati u takvim događajima, osim, možda, inauguracije. Ne bojim se, jer moja kćer ima puno ukusa. Apsolutno ne mislim da je on stvar slabog ukusa, ali možda za djevojku od 18 godina to nije najbolji izbor, čak i kada je riječ o tako važnoj osobi i uspješnom političaru.
O Kosoričinoj bezrezervnoj podršci Todoriću... Hrvatski je realitet da je Agrokor najveća tvrtka, zapošljava mnoge ljude. Onaj tko vodi politiku o tome mora voditi računa, ali i taj koji vodi firmu mora osjećati odgovornost i za brojne zaposlenike da imaju pravične uvjete rada.
O agnosticizmu Svoj agnosticizam shvaćam kao sumnju, želju da saznam, istražim i naučim o fenomenu vjere, religije i boga. No, vjerovanja u određenu religiju nemam.