Dok oftalmolog u KBC-u Rijeka u četiri mjeseca u prosjeku napravi 11 operativnih zahvata glaukoma, u Općoj bolnici Zabok prosječno se obave čak 53 takve operacije po specijalistu. Zabočka bolnica sa svoja tri oftalmologa operira više glaukoma nego riječka bolnica s 15 oftalmologa. Riječki kardiokirurg u istom vremenu, ne računajući hitne operacije, pacijentima prosječno ugradi sedam stentova, dok ih njegov kolega u Vinogradskoj bolnici ugradi dvostruko više, čak 15, a kardiokirurg u KBC-u Split svega tri.
Analiza Ministarstva zdravlja o učinkovitosti liječnika koji izvode operativne zahvate za koje su formirane duge liste čekanja, pokazala je kolike su razlike u opsegu posla pojedinih liječnika u hrvatskim bolnicama i koliko su pojedine bolnice učinkovitije od drugih.
''Liječnik koji mjesečno napravi 20 operacija i onaj koji ih napravi stotinu, imaju istu plaću, ali ovaj koji napravi pet puta više operacija ima i toliko veći rizik da napravi pogrešku od onog koji ne radi gotovo ništa'', upozorio je ministar zdravlja Rajko Ostojić na nepravedan odnos prema 'radišnim' liječnicima. Nevjerojatno je, kaže ministar, da neke bolnice i neki odjeli uopće nemaju raspored rada liječnika, pa se praktički ne zna kad tko što radi. Zato se događa da se na prvi pregled kardiologa u OB Nova Gradiška čeka prosječno 200 dana, a na listi čekanja samo je 58 pacijenata, dok je u KBC-u Rijeka prosjek čekanja 50 dana kraći, ali na isti pregled čeka 4.000 pacijenata.
Za ovakav nesrazmjer u radu liječnika u pojedinim bolnicama ministar ne krivi liječnike, nego bolničke uprave, odnosno šefove odjela koji u nekim bolnicama očito nisu organizirali posao kako treba, piše Novi list.
''Ako se u nekoj bolnici manje radi, za to je kriv menadžment i on treba odgovarati. U slučaju KBC-a Osijek, koji je imao najveće dugove, tako sam postupio, a isto očekujem i od osnivača i vlasnika općih bolnica'', poručuje Ostojić.
