Zbog pandemije COVID-19 u Državnom zavodu za statistiku (DZS) razmišljaju o pomicanju datuma popisa stanovništva, kućanstava i stanova, čija je prva faza trebala početi 1. travnja, objavio je u nedjelju Večernji list.

Uz epidemiju, ni potres na Banovini nam ne ide u prilog tome da se popis počne provoditi kad je i planirano, jer će mnogi stanovnici biti raseljeni pa ćemo dobiti netočne podatke, a to je najmanje što treba budući da smo dosad imali, slobodno možemo reći, kupus kad je riječ o podacima. Primjerice, imamo više zdravstvenih osiguranika nego stanovnika i više birača s prebivalištem u Hrvatskoj nego punoljetnih građana.

Registar stanovništva

Nakon popisa Hrvatska napokon treba dobiti i registar stanovništva koji će biti baza podataka za upravljanje zemljom, za kreiranje obrazovne, socijalne, zdravstvene i razvojne politike, a uvođenje registra stanovništva je i obveza Hrvatske prema EU koju treba ispuniti do 2022. godine.

Večernji list podsjeća da Hrvatska još uvijek nema objedinjene podatke o učenicima, studentima, zaposlenima, poreznim obveznicima, umirovljenicima, zdravstvenim osiguranicima na jednom mjestu, a što bi se trebalo dobiti s registrom stanovništva.

U Državnom zavodu za statistiku kažu da, s obzirom na pandemiju uzrokovanu koronavirusom, razmišljaju o pomicanju datuma Popisa, o čemu će javnost pravovremeno obavijestiti.

Ima nas manje od četiri milijuna?

Prema procjenama demografa, Hrvatska ima manje od četiri milijuna stanovnika, a na posljednjem popisu stanovništva 2011. imala je 4,284 milijuna stanovnika. Posljednje procjene DZS-a pokazivale su da je Hrvatska 2019. imala 4,067 milijuna ljudi, no s obzirom na to da se mnogi iseljeni ne odjavljuju, realnije je da smo, kako kažu demografi, pali ispod četiri milijuna ljudi.

Prvi elektronički popis

Ovogodišnji popis stanovništva treba biti i prvi elektronički, jer bi se građani i samopopisivali putem sustava e-Građani. Tako je bilo planirano da se u prvoj fazi popisa od 1. do 10. travnja građani mogu sami popisati putem sustava e-Građani, u kojem je lani bilo registrirano oko 750 tisuća građana, no to ne znači da svi koriste taj sustav pa su iz DZS-a smatrali da će svaki postotak iznad 20 posto samopopisanih biti uspjeh. Nakon prve, elektroničke faze popisa, slijedi faza provjere i popisivanje stanovnika na terenu. Naime, provjera samopopisanih građana putem sustava e-Građani nužna je jer se za stanovnike Hrvatske mogu prijaviti i oni koji su u drugim zemljama pa, ako se ne provjere njihove adrese i pogreške ne ponište u sustavu, onda bi se opet dobili fiktivni stanovnici.

U drugoj fazi popisa stanovništva, planiranoj prije pandemije, od 16. travnja do 7. svibnja 2021. popisivači će one koji se nisu popisali online popisati na terenu pomoću elektroničkih uređaja i obaviti kontrolu i ispraviti pogreške nastale samopopisivanjem građana. Iako su građani dužni dati točne podatke, nije propisana sankcija za davanje netočnih.

Kaos u podacima

Inače, prema statistikama, u idealnim uvjetima ne popiše se 3 posto građana. Za Hrvatsku, koja godinama ima kaos u podacima, sve blizu tog postotka bio bi uspjeh, zaključuje Večernji list.