Rat u Ukrajini i sankcije Rusiji doveli su u problem i cijelu Europu zbog ovisnosti o njihovim energentima.
Osjetili su to i građani čiji su računi za plin skočili, i to značajno. Rješenje? U većini europskih zemalja kažu da treba prestati biti ovisan o Rusima, no to nije tako jednostavno. Cilj Europske unije je smanjiti ovisnost o ruskoj nafti i plinu za dvije trećine do kraja godine i na nulu do kraja 2027., rekao je u utorak ekonomski povjerenik bloka Paolo Gentiloni.
No 2027. je daleko. Građane više brine što će biti na jesen, točnije kad krene sezona grijanja. Sada kreće sezona punjenja zaliha kako bi sve bilo spremno za zimsko vrijeme, potvrdili su nam iz Ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša. "U ovom trenutku zalihe su dostatne za održavanje potrebnih tehničkih procesa te započinje punjenje skladišta", priopćili su iz ministarstva.
Zabrinjavajuće punjenje
Da je situacija ozbiljna dokaz je i posljednja odluka ministra gospodarstva i zaštite okoliša Tomislava Ćorića kojom se državi omogućuje punjenje podzemnog skladišta plina Okoli ako to ne učine zakupci, koji pak to zasad kao i drugdje u Europi ne čine jer im se trenutno ne isplati zbog visoke nabavne cijene plina.
Odluku je ministar donio na temelju Plana intervencije, a kao dio toga plana osnovan je krizni tim za praćenje sigurnosti opskrbe plinom, kažu u Ministarstvu gospodarstva i zaštite okoliša. Krizni tim je tako naložio da se skladišni kapaciteti moraju zapuniti do razine minimalne zapunjenosti skladišta od 90 posto na početku ogrjevne sezone, do 1. studenoga 2022. godine.
Zakupci skladišnih kapaciteta dužni su kapacitete koje imaju ugovorene zapuniti tako da do 1. kolovoza imaju popunjeno 63 posto kapaciteta, do 1. rujna 68 posto, 1. listopada 74 posto i do 1. studenoga 90 posto kapaciteta. Podzemno skladište plina Okoli sada je komercijalno dostupno, ali zakupci ga nisu počeli puniti zbog visoke cijene plina.
Naime, uobičajeno je da zakupci plin utiskuju u razdoblju nižih tržišnih cijena plina tj. izvan zimske sezone grijanja, a prodaju ga skuplje u sezoni, pri čemu na razlici u cijeni podmiruju trošak skladištenja. Međutim, ove godine zbog posebnih okolnosti izazvanih rastom cijena skladište se ne puni iako je stopostotno zakupljeno. To zabrinjava jer punjenje Okola traje puna četiri mjeseca.
LNG je ključ?
Europa ovisi o uvozu ruskog, norveškog i plina iz sjeverne Afrike i Azerbajdžana putem plinovoda, no posljednjih godina povećala je uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), koji čini više od 25 posto uvezenog prirodnog plina u EU. Jedan takav nalazi se i u Hrvatskoj, odnosno na Krku. LNG je ukapljeni prirodni plin koji prilikom dostave brodom do uvoznih terminala na obalama EU mora biti iznova plinificiran. Više od pola plina koji uvozimo u Hrvatsku dolazi upravo preko LNG terminala na Krku.
Iz domaće proizvodnje pokriva se oko 25 posto domaće potrošnje. Veliku većinu ostatka uvozimo iz Mađarske, a iz ministarstva kažu kako nema straha da ćemo ostati bez plina. "Čak i u slučaju izostanka dobave plina iz jednog od ulaza plina, bilo iz interkonekcije s Mađarskom ili s LNG terminala, pri punoj zapunjenosti skladišta zalihe su dostatne za uravnoteženje potrošnje tijekom zimskih mjeseci", odgovorili su nam.
S tom se konstatacijom slaže i energetski stručnjak Igor Grozdanić koji kaže kako "nema razloga da se plaši ljude s nedostatkom plina". "Sve će biti uredu, zimska sezona je završila i Hrvatska neće ostati bez plina", rekao nam je te naglasio važnost LNG terminala.
"Veliki dio plina, točnije 90 posto plina, s tog terminala ostaje u Hrvatskoj. I on u potpunosti može nadomjestiti ruski plin za domaće potrebe", objasnio je.
Grozdanić smatra kako će se do jeseni i nove sezone grijanja situacija vjerojatno stabilizirati. Ako ne dođe do nekakve velike eskalacija, LNG bi i onda trebao biti dostatan. Mi imamo malu potrošnju tako da nismo toliko ugroženi.
Alternativa je daleko
Hrvatska planira dodatno uložiti u nova skladišta plina. Kako su nam potvrdili iz ministarstva gospodarstva, u tijeku je razrada projekta vršnog skladišta u Grubišnom polju koje bi trebalo uravnoteživati oscilacije potrošnje plina na dnevnoj bazi i biti potpora učinkovitom tržištu plina. Također, postoje geološke strukture za veliko strateško skladište plina u Benićancima.
Grozdanić smatra kako trebamo raditi više na novim izvorima za industriju i za građane putem mehanizama strukturnih fondova i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. "Također trebamo raditi na tome da zaustavimo prirodni pad proizvodnje prirodnog plina, koliko god mi to možemo", rekao je.
Objasnio je pritom da proizvodnja prirodnog plina opada prirodnim putem te da stoga imamo manje rezerve, i da se upravo zato treba raditi na povećanju te proizvodnje. Ako postoji alternativa prirodnom plinu ona je onda poprilično daleko. "Do 2030. jedna od alternativa bit će vodik i ubrzana elektrifikacija, ali na tome još moramo dosta raditi. Pod ubrzanom elektrifikacijom mislim na grijanje na električnu energiju iz obnovljivih izvora, kao što su toplinske pumpe, solari i slično, a ne grijanje iz postojeće električne energije preko ventil konektora i klima-uređaja", zaključuje Grozdanić.
