Središnje pitanje vezano uz epidemiju novog koronavirusa i
bolesti COVID-19, koje je pokazalo svu dubinu nerazumijevanja
epidemiološke struke u javnosti i medijima, upozorio je
znanstvenik Igor Rudan, jest: koliko je,
zapravo, smrtonosan novi koronavirus, kao i je li gori od teže
gripe ili ne?
VEZANE VIJESTI
Zbog čega se ne slaže s podacima Svjetske zdravstvene organizacije o stopi smrtnosti od novog koronavirusa i zbog čega je gripa smrtonosnija, Rudan je objasnio u podužoj objavi na Facebooku.
''Od samog početka ove pandemije ima ljudi koji tvrde da je novi koronavirus bolest koja je blaža i manje opasna od gripe, ali i onih koji govore da je znatno opasniji od gripe. Neki mediji, u svom potpunom nerazumijevanju ovoga pitanja, počeli su objavljivati da je novi koronavirus "čak i 20 ili 30 puta smrtonosniji" od virusa gripe. Ovo središnje pitanje napokon je eksplodiralo i u svjetskim medijima jer je WHO jučer objavila "da je oko 3.4 posto zaraženih umrlo". To medijima i javnosti zvuči zastrašujuće, iako sam ranije pokušao objasniti zašto to još uvijek nije zastrašujuće, kao i zašto niti brojka od sedam posto ne bi trebala biti zastrašujuća za sve nas te zašto čak ni takva stopa ne bi uzrokovala bitno više smrti nego gripa. Ova objavljena stopa je dvostruko manja od sedam posto što je, znači, čak i dobra vijest'', istaknuo je Rudan.
Na istom tragu kao i ja nedavno javno, oglasio se i predsjednik SAD-a Donald Trump, koji je rekao kako je broj kojeg je objavila WHO "pogrešan". Rekao je da je razgovarao s ljudima koji o tome nešto znaju i da je njegov dojam da je taj broj svakako ispod jedan posto, ako ne i znatno manji. To sam točno i ja rekao dajući konzervativnu procjenu na 0.5 do jedan posto, uz mogućnost da bude i bitno manji. Vidite kako je život nepredvidiv - danas sam javno ujedinjen u mišljenju s Trumpom, a naizgled protiv WHO-a. Iako samo naizgled jer vidjet ćete da su i Trump i WHO u pravu, svatko na svoj način. To će vam pokazati i koliko je, zbog nerazumijevanja ove struke, medijima danas teško pratiti što se zapravo zbiva'', upozorio je Rudan.
Igor Rudan (Zarko Basic/PIXSELL)
''Najprije trebate znati da se u počecima svake virusne epidemije virus još uvijek muči skočiti na ljude pa će birati one s oslabljenim imunološkim sustavom, koji će ga teže odbaciti. Zbog toga su prvi pacijenti nerijetko ljudi koji su ili stariji, ili već imaju neke bolesti koje ih čine ranjivijim. Oni završavaju u bolnici, gdje u tom trenutku nitko ne sumnja na epidemijski potencijal njihove upale pluća. Zatim se od njih zaraze drugi bolnički pacijenti, a i poneki zdravstveni djelatnici. Ovi potonji zatim bolest prošire i na ostale pacijente u bolnici - vrlo osjetljive ljude, starije, bolesnike koji se liječe od teških bolesti. Zbog tog razloga je u početku udio umrlih među svim oboljelima jako visok. Tako je počelo u Wuhanu, a potpuno jednako i u Italiji - umirali su zaraženi po bolnicama, pretežno vrlo stari i bolesni ljudi'', objasnio je.
U međuvremenu, podsjeća, virus se počeo širiti i među općom, tj. izvanbolničkom populacijom: ''Zaražavao je mnoge ljude koji su inače zdravi te im se sve bolje prilagođavao. Velik broj tih ljudi mislio je da ima prehladu, gripicu, a možda i težu gripu, koju je preležao kod kuće ili je jednostavno prehodao. Samo oni rijetki koji su se s temperaturom i simptomima borili dulje od osam ili devet dana tražili su pomoć u bolnici u Wuhanu. To je stoga što u Kini tipično ne postoji primarna zdravstvena zaštita i obiteljska medicina kakvom je mi poznajemo, već postoje goleme bolnice u njihovim ogromnim gradovima poput Wuhana gdje se oboljeli javljaju izravno. S obzirom na to da je u Wuhanu u vrijeme početka epidemije bila i sezona prave gripe, kao i da se pročulo da se u bolnicama nešto čudno događa i da ljudi masovno umiru, razumije se da su mnogi s koronavirusom ostajali doma, ne želeći ići u bolnicu testirati se na koronavirus, kad je tamo naizgled vrlo smrtonosta epidemija''.
VEZANE VIJESTI
''Epidemija je u početku izgledala još i opasnijom jer je stvorila velik pritisak na jedinice intenzivne skrbi, koje su ovu zarazu dočekale nepripremljene pa svi teško oboljeli nisu mogli dobiti intenzivnu skrb i to je dodatno povisilo stopu smrtnosti u početku epidemije. Zato su Kinezi i krenuli graditi brzo nove bolnice - kako bi tamo imali dovoljan kapacitet za pružanje intenzivne skrbi, te kako bi makli zaražene od ostalih teško oboljelih, koji su najrizičniji da i umru ako se zaraze. Temeljem ovih navoda, treba shvatiti da je ukupni broj zaraženih od COVID-19 u Wuhanu bio puno veći no što zdravstvene statistike potvrđeno zaraženih to pokazuju'', istaknuo je Rudan.
Naime, kako je dodao, ''potvrđeno zaraženi su samo oni oboljeli od koronavirusa koji su na kraju morali doći u bolnicu i tamo su bili testirani. Oni ni po čemu nisu reprezentativni, i njihove stope smrtnosti ne može se preslikati, čak niti na populaciju ukupno zaraženih od koronavirusa u Wuhanu, a kamoli na cjelokupnu populaciju Wuhana - tj., zaražene i nezaražene. Zbog toga, potpuno je pogrešno gledati na internetu broj potvrđeno zaraženih i broj umrlih pa dijeliti broj umrlih s brojem potvrđeno zaraženih i izvlačiti iz toga bilo kakve zaključke''.
Naime, pritom su potpuno pogrešni i brojnik i nazivnik, upozorio je Rudan: ''Čak i smrti u brojniku su pogrešne jer ako pratite potvrđeno zaražene i umrle u "realnom vremenu", tj. dan po dan, razumije se da jako puno zaraženih još uopće nije imalo šansu ozdraviti ili pak umrijeti. Ljudi na intenzivnoj njezi umirat će još danima, tjednima, možda i mjesecima pa će vam se zbog toga broj umrlih u brojniku vremenom povećavati na onaj broj zaraženih koji do danas već imate. Time vaša stopa smrtnosti "umrli kroz potvrđeno zaraženi" neće onda više biti dva posto ili tri posto, nego može vremenom rasti, možda i na sedam posto. Zbog toga reći da je "tri ili četiri posto do sada potvrđeno zaraženih umrlo" zapravo nije pogrešno samo po sebi, a to je WHO učinila. Ali ono što je propustila učiniti jest reći koliko je ta stopa smrtnosti među potvrđeno zaraženima potpuno nereprezentativna za stopu smrtnosti među ukupno zaraženima, koja je znatno, znatno manja. Ne bi me, kao epidemiologa, iznenadilo da je 10 puta manja. Zapravo, ne bi me iznenadilo čak ni da je i 50 puta manja. A to bi je učinilo manje smrtonosnom i opasnom čak i od obične gripe'', naglasio je Rudan.
(AP Images)
''Ali, s obzirom na to da je virus nov i nepoznat, moram
dopustiti i mogućnost da je nešto opasniji te da je stopa
umrlih među potvrđeno zaraženima možda samo tri do pet puta manja
od stope umrlih među ukupno zaraženima. Jedino što sam sasvim
siguran jest da broj potvrđeno zaraženih sigurno nije jednak
broju ukupno zaraženih u Wuhanu. A trenutne ukupne svjetske
brojke za COVID-19 su i dalje u velikoj većini slučajeva određene
onime što se događalo u Wuhanu u početku epidemije jer više
od dvije trećine slučajeva u svijetu čak i na današnji dan još
uvijek potječe iz Wuhana'', napisao je Rudan.
Napominje i da je već ranije objasnio da nam stopa smrtnosti
među potvrđeno zaraženima nije toliko važna, već bi trebalo znati
stopu smrtnosti među ukupno zaraženima: ''Nju, međutim, nitko
trenutno ne može znati jer bi za to trebalo provesti
testiranje među nasumično izabranih barem 10.000 ili još bolje
100.000 stanovnika Wuhana pa onda otkriti prisutnost
protutijela protiv koronavirusa, i po tome bismo znali koliki
udio ljudi ga je prebolio, a da se nikada nije javio liječniku.
Te studije do sada nitko nije proveo jer zdravstveni sustav
bio je preokupiran dijagnozom koronavirusa po bolnicama i mučio
se čak i s time. Sada je poznato da tijekom nekih dana epidemije,
dok se razbuktavala, nije bilo dovoljno testova za sve koji su se
javljali sa simptomima''.
Zbog svega navedenog, Trump ima najvjerojatnije pravo kada kaže da je taj broj svakako manji od jedan posto, kaže Rudan te dodaje kkao vjeruje da bi mogao biti i puno manji od jedan posto: ''Sve što znamo o epidemiologiji i prethodnim pandemijama govori nam da bi doista trebalo biti tako. Stoga bi ova nova bolest i dalje, temeljem svih raspoloživih podataka, mogla biti lakša od obične gripe i odnijeti manji broj žrtava - možda čak i znatno manji. Objasnio sam ranije i nekoliko dodatnih razloga zašto se nikakav stvaran postotak umrlih među svim zaraženima, bio on jedan posto ili 0.1 posto, ne bi trebao projicirati na cjelokupno stanovništvo neke države kako bi se procijenio moguć broj žrtava''.
VEZANE VIJESTI
''Prvi razlog je što virus zahvaća pretežno stariji dio stanovništva pa se ta stopa, kad je jednom budemo znali - a trenutno je nitko ne može znati - može projicirati na stariji dio, ali ne i na mlade i djecu jer njihove su stope još i znatno manje. Drugi razlog je što se neće svi zaraziti. Virus neće uspjeti zaraziti baš svakog od nas zbog naše zemljopisne raštrkanosti u mnoga manja mjesta i naselja, a u velik broj njih nikada neće ni ući nitko zaražen. Tome će dodatno pridonijeti i protuepidemijske mjere i izolacija oboljelih. Zatim, kako se ljudi budu zaražavali i ozdravljivali, stjecat će imunost na virus, pa će virus imati sve manji broj ljudi na koji može skočiti. Time će u nekom trenutku broj novih osoba koje će svaki već zaraženi moći dalje zaraziti pasti na manje od prosječno jedan pa će epidemija samu sebe ograničiti i zaustaviti. To i jest razlog zašto cijepimo - kako bismo onemogućili virusu, ako i zarazi nekog necijepljenog, da ima brojne opcije na koga dalje skočiti jer ljudi će već imati imunitet na njega i odbaciti ga pokuša li ući u njih. Mnogi procesi u prirodi su samo-ograničujući na sličan način - i šumski požari, i padovi burzi, i epidemije. Ali, najvažnija pozitivna stvar kojoj se svi nadamo jest da će koronavirus biti sezonski virus, kao i njegovi rođaci te će nestati s toplijim vremenom i promjenama u prirodi koje donose kasno proljeće i ljeto, kao što tada nestaju i prehlade, koje koronavirusi također izazivaju'', objasnio je Rudan.
I zaključuje: ''Brojka WHO od 3.4 posto je broj umrlih među svim potvrđenim zaraženima. Potvrđeni zaraženi su, pak, podskup najtežih mogućih pacijenata, koji imaju najgoru moguću prognozu. Kolika je stvarna stopa smrtnosti među svim zaraženima, to još ne znamo, niti možemo ikako znati, jer za to će trebati provesti posebne studije. No, prema svemu što znamo o epidemiologiji, ta brojka morala bi biti 0.5 do jedan posto, a možda i znatno manja, baš kako sam i rekao ranije. Razlog zašto se čini da je u Italiji ta stopa jako visoka jest što se i tamo bolest najprije širila po bolnicama malih naselja, potpuno nepripremljenih na epidemiju, i među starijima pod većim rizikom da umru ako se zaraze. Među prvih stotinjak oboljelih u Italiji, gotovo svi su bili stariji od 60 godina i imali podliježeće bolesti. Zato se stopa smrtnosti tamo i čini tako visokom, ali ona jednostavno nije reprezentativna za cijelu populaciju. Štoviše, vrlo sličnu, ako ne i goru štetu učinila bi im i obična gripa'', naglasio je Rudan.
''Ako bi išta dobro moglo proizaći iz ove "infodemije", to je da
će ljudi napokon shvatiti koliko je gripa opasna bolest i početi
se cijepiti protiv nje, smatra znanstvenik: ''U svakoj godini
dana, gripa ubije između 250.000 i 650.000 ljudi u cijelom
svijetu. U Kini, koja je jedna šestina cijelog svjetskog
stanovništva, broj smrti od COVID-19 mogao bi se, zahvaljujući
Karanteni Wuhan, zaustaviti na ispod 5.000. Znači, ako i svi
ostali sada primijene njihove mjere, broj umrlih od COVID-19
mogao bi biti najviše šest puta veći, tj. do 30.000. To je
10 puta manje smrti od gripe, a ne 20 puta više''.
Nažalost, mnoge zemlje neće biti u stanju slijediti primjer Kine
i imat će znatno više smrti, ali i dalje usporedivo s gripom,
napominje Rudan i zaključuje: ''Da bi se to razumjelo, treba
nešto i znati, a previše ljudi koji o ovoj temi pišu, na žalost,
ne znaju dovoljno o njoj. Stoga pokušajmo obrazovati ljude o ovom
problemu jer ako je koronavirus već sedam puta skakao na
ljude, vjerojatno će skočiti i osmi put, pa da onda barem nešto
naučimo iz ove kako bismo bolje razumjeli neku buduću''.
