Mladi liječnici koji su prije nekoliko mjeseci završili studij medicine po istom programu i kojima su predavali isti profesori radit će u bolnicama za različite plaće. Premda su liječnici zajedno diplomirali, zbog zakona oni će raditi za različite plaće, piše Jutarnji list. Naime, u Hrvatskoj ovisi o datumu jesu li ti mladi liječnici "sposobni za samostalni rad" ili prvo pripravnici. Koja je razlika? Neki od njih su fakultet upisali 2013. godine, a neki nekoliko godina prije.
Razlika među plaćama pripravnika i onih kojima ne treba mentorstvo jest 3099 kuna, što znači da liječnici koji će raditi "pod nadzorom" imaju bruto plaću u iznosu od 9449 kuna dok će pripravnici raditi za 6350.
Pripravnički staž dobili oni koji su fakultet upisali 2012. i ranije, a oni koji su studirali kasnije dobili licencije
Podaci Hrvatske liječničke komore kažu da je u srpnju 2019. licenciju za samostalni rad dobilo 402 mlada liječnika bez ikakvog liječničkog iskustva koji bi prema zakonu trebali samostalno raditi, piše Jutarnji list. Ti isti mladi liječnici kažu da se ne osjećaju sposobnima za takvu odgovornost zbog toga što na studiju više nema pripreme. EU pravila donijela su novosti, a to je da liječnici nisu više obavezni odraditi pripravnički staž. Od ulaska u Uniju, upravo EU odlučuje tko će od mladih liječnika dobiti licenciju za samostalni rad, a tko mora odraditi staž bez da se gleda njihova stvarna liječnička sposobnost.
Upravo su na taj problem ukazivali mladi liječnici dok su još bili u studentskim danima jer nadležni nisu posao odradili na vrijeme nego su ih bacili u vatru nesigurnosti i nejednakosti kojoj se ne nazire kraj. Ministar zdravstva Milan Kujundžić na to sve odmahuje rukom uz tvrdu "da je sve to igra riječi i da prijepora nema". Ipak, iskustvo govori drukčije. Poslije odluke HZZO-ovog Upravnog vijeća, dio mladih liječnika će krenuti u rad "pod nadzorom", a dio će raditi kao pripravnici. Uskoro će 288 mladih liječnika trebalo početi s radom pod nadzorom, dok će 85 njih raditi kao pripravnici u ambulantama primarne zdravstvene zaštite ili bolnicama. Kako piše Jutarnji list, to je rezultat završenog natječaja HZZO-a otprije dva mjeseca kojim je omogućeno da mladi liječnici krenu s radom ako to žele.
Nejednakost
Poslije natječaja ostalo je 228 zdravstvenih ustanova s nepopunjenim mjestima, točnije, za njih nije bilo zainteresiranih liječnika. Ono što slijedi jest sklapanje ugovora između ustanova u kojima će raditi mladi liječnici i odabranih liječnika. Nakon toga će HZZo sklopiti ugovore o financiranju s bolnicama, odnosno ordinacijama PZZ-a jer Zavod mora platiti te troškove.
Nezadovoljstvo je neizbježno jer će se mladi liječnici naći u situaciji da unatoč istim radnim sposobnostima, oni će primati različitu plaću. HZZO mora odrediti primanja liječnika čije će se plaće financirati na temelju zakona i pravilnika. Plaće liječnica s licencijom bit će obračunate po koeficijentu 1,65, a pripravničke po koeficijentu 1,15. Preračunato u kune, plaća mladog liječnika s licencijom koji radi u Zagrebu te nema djece trebala bi iznositi 6495 kuna neto, a pripravnici bi u istoj ustanovi imali 4717 kuna neto. Iako je "sve po zakonu", radi se o apsurdu jer su znanje i sposobnost liječnika identični, a razlikuje ih samo datum upisivanja studija. I upravo to im uskraćuje ili daje licenciju. No, njihova nejednakost nije samo u plaći, nego je vidljiva i u tome što liječnici s licencijom mogu odmah ići na specijalizaciju. Istu plaću mogu dobiti i po toj osnovi, a oni kojima je propisano pet mjeseci staža moraju imati dokaz o tome da ga žele odraditi pa postati specijalizanti.
Što sve obuhvaća rad pod nadzorom?
Mladi liječnici prijepornim smatraju i to smiju li ili ne smiju prekinuti rad pod nadzorom ako tijekom tog perioda dobiju specijalizaciju. Međutim, takav scenarij je moguć što potvrđuje ono što se događalo za vrijeme dva mjeseca od raspisanog natječaja HZZO-a. Od 312 zahtjeva liječnika za financiranje rada pod nadzorom, čak njih 33 nije ušlo u "prijedlog liste prvenstva" što znači da nisu "prošli" u svom prvom odabiru bolnice ili ambulante u kojoj žele raditi, dok je u međuvremenu "alternativna opcija" bila popunjena. Ti liječnici imaju pravo javiti se na drugi natječaj koji će se raspisati, a i u međuvremenu je troje liječnika odustalo od natječaja jer su dobili specijalizaciju.
Prema pisanju Jutarnjeg lista, HZZO je u natječaju odredio i kriterije za odabir budućeg radnog mjesta. Naprimjer, mladi liječnik je imao mogućnost odabira ustanove u kojoj želi raditi, no i alternativu ako mu prvi izbor propadne. U slučaju da je bilo više kandidata za jednu bolnicu ili dom zdravlja, HZZO je napravio odabir temeljem ranije određenih kriterija. To pak znači da se utvrđivalo kada je liječnik diplomirao, kakav mu je bio prosjek ocjena, koliko je dugo studirao. Prednost su imali liječnici s invaliditetom ili braniteljskim statusom roditelja.
