Na domaćim poljima je završila ovogodišnja žetva pšenice. Proizvođači mogu biti zadovoljni plodnom godinom, pšenica je dobro rodila, a prinosi su veliki. No, kvaliteta joj nije najbolja. Prema prvim analizama, od najmanje 950.000 tona pšenice koliko je ove godine proizvedeno, svega 10 posto se odnosi na premium i prvu klasu, 20 posto je drugoklasne pšenice, a 40 posto proizvodnje je treće klase. Gotovo 30 posto pšenice otpada na četvrtu klasu, najlošije kvalitete, koja se ni ne koristi za ishranu ljudi, već stoke, piše Slobodna Dalmacija.
Kruh od duruma
Zbog toga će domaći pekari biti prisiljeni uvesti barem 100.000 tona durum pšenice, odnosno poboljšivača i to po znatno višoj cijeni od one koje plaćaju domaćim poljoprivrednicima za prvoklasnu pšenicu, a sve kako bi mogli i dalje proizvoditi kvalitetan kruh i druge pekarske proizvode.
"Ovakva kvalitativna struktura uroda, mjerena udjelom proteina u pšenici, izuzetno je loša jer prerađivači pšenice i proizvođači brašna, odnosno pekarska i konditorska industrija, zbog korištenja sve sofisticiranije tehnologije u proizvodnji, postavljaju sve složenije zahtjeve na kvalitetu sirovine, budući da im samo to omogućuje kontinuiranu i nesmetanu proizvodnju visoko kvalitetnih proizvoda", procjenjuju stručnjaci konzultantske tvrtke Smarter, specijalizirane za poljoprivredno-prehrambenu industriju.
Računa se da bi prosječni udio proteina u pšenici ovogodišnjeg roda mogao biti 11,7, za što su izvozna tržišta spremna platiti puno manje od cijene prvoklasne pšenice. Pad otkupne cijene uzrokuje i 600.000 tona viškova manje kvalitetne pšenice koja stoji u silosima. U Smarteru naglašavaju da otkupnom cijenom, koja se sada kreće oko 94 lipe za kilogram, ne upravljaju država, politika ili otkupljivači, već tržište, odnosno stanje ponude i potražnje, s obzirom na to da smo orijentirani na izvoz.
Nikad jeftinija pšenica
No, proizvođači time nisu zadovoljni. Tvrde da s cijenom ispod kune za kilogram ne mogu pokriti niti troškove proizvodnje, a kamoli nešto zaraditi. Krivnju za to svaljuju na otkupljivače koje optužuju za ucjenu te trgovce za koje smatraju da provode nepoštenu praksu prema određivanju cijene pšenice.
"Pšenica nikada nije bila jeftinija kao ove godine. Ulazni troškovi i repromaterijal rastu, a cijena pšenice pada. I naši proizvođači bi mogli sijati durum pšenicu (poboljšivač), ali do sada nije bilo potrebe za tim jer se siju kvalitetne sorte. Da naša pšenica nije dobra, ne bi je kupovali Talijani. Cilj otkupljivača je obezvrijediti seljaka proizvođača, otkupiti pšenicu u bescjenje te je kasnije izvoziti jer naša pšenica nije nekvalitetna. U Hrvatskoj su svi silosi od Slavonije do Like nekada bili puni, sada je sve prazno, radnika nema, mlinovi godinama ništa ne melju", zaključio je proizvođač pšenice i predsjednik udruge Život, Antun Laslo.
