Prije dvije godine uveden je automatski izbor stečajnih upravitelja, odnosno, umjesto čovjeka, upravitelje određuje računalo, a sve to zbog toga kako bi se spriječila sprega trgovačkih sudaca i stečajnih upravitelja poput nedavno uhićene sutkinje Vesne Malenice i upravitelja Pere Hrkaća.
Sustav je predstavljen na način da će svi stečajni upravitelji biti podjednako opterećeni, a smanjit će se i mogućnost pogodovanja.
Međutim, dostupni podaci bacaju sumnju na oba cilja. Slučajnim, računalnim odabirom, do prošlog tjedna je čak 4901 stečajni postupak dobilo tek šest stečajnih upravitelja. Neki od 329 stečajnih upravitelja su istim tim odabirom završili na tek par postupaka od ukupno 28.443 stečaja, neki nisu imali niti jedan. Neki su imali i 200 stečajeva, ali to je minorno u usporedbi sa šest vodećih upravitelja, piše 24 sata.
Stečajni upravitelj Ivan Gjurašić je rekorder sa 1312 stečajeva u zadnje dvije godine, slijede Jelenko Lehki s 913 stečajeva, zatim upravitelji sa 813 stečajeva, 681 stečajem, 661 stečajem i 521 stečajem. Sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić kaže da je to dokaz da sustav ne funkcinira, a možda i da pogoduje.
Dodaje kako "sustav biranja kao što je naš ne postoji nigdje u EU i omogućuje da za upravitelje dođu osobe bez iskustva, čim su došle na listu, a tako se ne bira ni čistačica.
Iz Ministarstva pravosuđa objašnavaju kako način izbora ovisi o opterećenosti stečajnih upravitelja. Prema tome, za one koji su puno puta imenovani, kažu, kako su odradili puno skraćenih postupka koji im se ne vodi kao opterećenje.
No, što je više stečajeva dodijeljeno nekom upravitelju, to je veća i mogućnost zarade. Inače je naknada 3000 kuna bruto ako provodi redovni postupak stečaja, a maksimalna nagrada stečajnom upravitelju kada u stečaj ide tvrtka s puno imovine je 1,2 milijuna kuna bruto.
Rekorder Ivan Gjurašić kaže da je velika većina njemu dodijeljenih stečajeva bila upravo skraćeni postupci u kojem se on u istom trenutku imenuje i razrješuje, prenosi 24 sata.
