Svi koji su putem honorarnih ugovora zaradili prosječnu bruto godišnju plaću u Hrvatskoj od 101.376 kuna, stekli su godinu dana mirovinskog staža, piše Večernji list. Naime, nezaposlenima se godišnji honorar preračunava u radni staž tako što se dijeli s prosječnom plaćom u zemlji te je tako moguće steći najviše jednu godinu staža, objasnili su u Regosu i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Nezaposlena osoba koja je prošle godine mjesečno zaradila oko 8500 kuna bruto ostvarila je mjesec dana staža, za honorar oko 50 tisuća godišnje stječe se pola godine staža, honorar od 101 tisuću kuna donosi godinu dana staža, objašnjava Večernji list.
Zaposleni ostvaruju staž na osnovi radnog odnosa te im se on ne može duplicirati. Njihovi honorari, međutim, utječu na visinu vrijednosnog boda za izračun mirovina. "Propisano je da se staž osiguranja ostvaren po svim osnovama računa najviše 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini", navode iz HZMO-a.
Četiri milijarde kuna honorarno zarađenih
Procjene govore da preko ugovora o djelu povremeno ili stalno radi oko tristo tisuća građana. Porezna uprava ističe da su 2018. godine građani honorarno zaradili četiri milijarde kuna drugog dohotka, tj. 200 milijuna kuna više nego 2017. godine, na koje su platili 248,7 milijuna mirovinskih doprinosa za prvi stup, 51,49 milijuna doprinosa za drugi stup te 220 milijuna kuna zdravstvenih doprinosa.
Uz prepolovljene socijalne doprinose honorarci plaćaju porez na dohodak te prirez prema mjestu stanovanja. Kako piše Večernji list, proizlazi da honorarci tijekom godine zarade 40 tisuća prosječnih godišnjih plaća u zemlji. To znači da bi se na njihove honorarne poslove moglo zaposliti oko 40 tisuća ljudi.
Tko sve radi honorano?
Prema ranijim podacima među honorarcima nalazi se oko 13 tisuća umjetnika, 56 tisuća raznih autora, 90 tisuća članova skupština, nadzornih odbora i raznih povjerenstava, 40 tisuća akvizitera, trgovačkih putnika, prevoditelja, sudaca porotnika i sudskih vještaka te oko 100 tisuća ostalih građana koji povremeno rade preko ugovora o djelu. Najviše je honoraraca u izbornim godinama zbog velikog broja građana angažiranih na biračkim mjestima.
