I hrvatski ratari su na mukama zbog neočekivanog velikog uvoza ukrajinskih žitarica. Otkupna cijena za dosad pohranjeno žito niska je, a predviđa se da će i naredna žetva biti prodana po cijenama koje tržište uslijed viška ponude nemilosrdno obara, javlja Deutche Wele.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, kazao je kako je njegova ustanova prošle godine u krovnom udruženju europskih poljoprivrednika upozoravala na ovakvu tržišnu prijetnju.
„HPK za sada nema službene podatke i informacije koliki su u Hrvatskoj viškovi pšenice na zalihama i silosima, no ono što smo neslužbeno kao informaciju dobili od ratara iz slavonskih županija, jest da postoji opravdana sumnja kako je na zalihama moguće između 400 tisuća i 500 tisuća tona tona“, kazao je Jakopović.
U istom kontekstu, predsjednik HPK-ova Odbora za ratarstvo Petar Pranjić ovih dana je u medijima iznio neslužbeni stav, prema kojem je situacija na tržištu svakako - alarmantna.
„Poljska je pozvala države EU-a da zajednički zatraže od EU-a da upotrijebi sve raspoložive alate kako bi ograničila ulaz ukrajinskih žitarica na tržište Unije, jer je nezadovoljstvo poljoprivrednika zbog pada cijena i prodaje ogromno. HPK će o ovom problemu razgovarati, kako sa ratarima, tako i sa stočarima kojima, za njihovo smanjivanje troškova proizvodnje, niže cijene žitarica idu na ruku. Ujedno ćemo obaviti konzultacije sa Ministarstvom poljoprivrede i drugim Odborima unutar HPK kako bismo dali prijedlog što napraviti u datoj situaciji“, najavio je predsjednik HPK-a.
Na pitanje o mogućnostima ili čak imperativu unapređenja domaće prehrambeno-prerađivačke industrije, Jakopović dodaje kako HPK godinama traži da se sve investicije usmjere na podizanje dodatnih kapaciteta: „Proteklih godina postali smo veliki izvoznik žitarica i uljarica, a ogroman uvoznik mesa, mlijeka, pekarskih proizvoda - što je nedopustivo.“
Dodao je kako je posebice tako u vremenima kada su prehrambena suverenost i sigurnost ključni.
"Vjerujemo kako će ove godine doći do stabilizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda. Pad cijena žitarica ide na ruku domaćem stočarskom sektoru koji je proteklih godina u ogromnim problemima. Nadamo se da ćemo iz ove situacija naučiti kako je potrebno vertikalno i horizontalno povezivanja sektora ratarstva i stočarstva kako bi se stvarali proizvodi dodane vrijednosti koji će pridonijeti daljnjem razvoju poljoprivrede i gospodarstva općenito", kazao je.
“Kao što poslije kiše dolazi sunce tako i poslije visokih cijena prije ili kasnije mora doći do njihove korekcije. Nema dvojbe da je porast raspoloživosti i uvoza ukrajinskog žita utjecao na 'hlađenje' nekih europskih tržišta. Hrvatska zasad nije osjetila taj problem viška uvoza na svom tržištu kao što se to dogodilo u Poljskoj i Mađarskoj", govori poljoprivredni analitičar Miroslav Božić.
Božić je uvjeren da protekcionizam dugoročno nije dobro, a ni održivo rješenje.
„Čini se da se i Hrvatska, još više Srbija, koje godinama imaju viškove međunarodnoj trgovini krušnim i stočnim žitima, posredno suočavaju s problemom plasmana svojih viškova zadnjih mjeseci, posebno na talijanskom tržištu. Pad potražnje na uvoznim tržištima rezultat je, naravno, tržišne utakmice u kojoj naši proizvođači, za kvalitetu koju nude, više ne mogu ostvarivati cijene kao zadnje dvije godine. Sad zbog viškova robe za kojom je pala potražnja dolazi do pritiska na cijene na domaćem tržištu“, smatra Božić.
„Bez snažnije partnerske suradnje između proizvođača krušnih žita i prerađivača, neće biti dovoljno razumijevanja stvarnih potreba tržišta i potrošača, prije svega u pogledu parametara kvalitete i stabilnosti dostatne ponude što traže najveći kupci", zaključio je Božić.
