Zbog zastoja u pregovorima Hrvatske o pridruživanju Europskoj uniji, do kojega je došlo zbog graničnog spora sa Slovenijom i koji je trajao do listopada, te ostavke premijera Ive Sanadera u srpnju, zemlja je većim dijelom 2009. godine bila u stanju političke neizvjesnosti, a u međuvremenu su reforme na području ljudskih prava pale u drugi plan, ocijenio je HRW u godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu.
Hrvatska i dalje vodi sudske postupke protiv osoba osumnjičenih za ratne zločine, no njezina nedosljedna suradnja s Haškim sudom (ICTY) i nesrazmjerno velik broj srpskih optuženika, od kojih se mnogima sudi u odsutnostii i dalje su razlog za zabrinutost, navodi se u izviješću.
"Hrvatske vlasti i dalje poriču posjedovanje ključnih dokumenata koje traži Tužiteljstvo ICTY-a na suđenju hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču".
"Srbi i dalje čine većinu optuženika u domaćim suđenjima za ratne zločine. U prvih osam mjeseci 2009. godine hrvatske vlasti podigle su osam novih optužnica za ratne zločine protiv 16 osoba od kojih su 14 bili Srbi... U prvih osam mjeseci 2009. godine završeno je 20 suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj, od 61 optuženih u tim suđenjima njih 37 bili su Srbi", dodaje HRW, ističući kako je gotovo polovici suđeno u odsutnosti.
Ukazuje se i na problem bijega u BiH Branimira Glavaša nakon izricanja presude za ratne zločine.
Osobe s duševnim smetnjama u Hrvatskoj izložene su uskraćivanju prava, a zakon o osobama s invaliditetom iskorištava se za ograničavanje sloboda. Unatoč nekim poboljšanjima, još uvijek nedostaju ključne zaštitne mjere za tražitelje azila i pritvorene migrante, ističe Human Rights Watch.
"Pretjerano i nepotrebno nametano smještanje ljudi u ustanove na osnovi duševne bolesti i dalje je krajnje zabrinjavajuće", tvrdi HRW opisujući slučaj Ane Dragičević, koju su psihijatrijsku bolnicu smjestili njezini roditelji 2004. godine, kada je imala 16 godina, pošto su saznali za njezinu ljubavnu vezu s jednom drugom djevojkom, a iz ustanove je otpuštena u svibnju 2008. godine nakon intervencije Državnog odvjetništva i dugotrajne kampanje lokalnih medija.
"Značajan problem je i liječenje ljudi u ustanovama za duševno zdravlje, uz česte prijave o zlostavljanju i zanemarivanju", ocjenjuje se u izvješću uz primjer svibanjskog incidenta u Centru za autizam u Zagrebu, kada je mladić zadobio po život opasne povrede od vrele vode dok ga je jedan djelatnik centra tuširao.
"Postupanje Hrvatske s tražiteljima azila i migrantima i dalje je ispod međunarodnih i europskih standarda. Prema podacima UNHCR-a, u 2009. godini u pritvoru je zadržano više tražitelja azila, unatoč tome što ih je manje optuženo za ilegalan ulazak u zemlju", ističe HRW. Stopa priznavanja statusa azilanta ostaje iznimno niska; u prvih sedam mjeseci 2009. godine odobren je samo jedan od 93 zahtjeva, dodaje se u izviješću.
Prijetnje medijskim slobodama sve se više očituju u uplitanju politike u državne medije i vršenju pritiska na novinare, a manje u nasilnim napadima.
"Medijske slobode bile su pod stalnim pritiskom tijekom 2009: novinari koji se bave istraživanjem korupcije i osjetljivih tema bili su izloženi prijetnjama i otpuštani ili su sudski gonjeni", upozorava Human Rights watch, izdvajajući slučajeve zabrane rada Denisu Latinu na HTV-u i suđenja Željku Peratoviću. Ukazuje se na manji broj fizičkih napada na novinare u 2009., te na navodi da su podignute optužnice protiv odgovornih za ubojstvo Ive Pukanića i Nike Franjića 2008., ali i da policije još nije otkrila vinovnike napada na novinara Dušana Miljuša.
U izvješću se kritiziraju i hrvatski mediji, uz ocjenu da su "osobni napadi na branitelje ljudskih prava u državnim i komercijalnim medijima učinili okružje za rad u području ljudskih prava u Hrvatskoj iznimno neprijateljskim, no skupine i dalje slobodno djeluju".
U izvješću se analizira i stanje s povratkom srpskih izbjeglica uz opću ocjenu da se oni i dalje "suočavaju s preprekama održivom povratku" i podatke UNHCR-a o broju povratnika, rješavanju njihovih molbi za socijalne stanove i kuće, i obeštećenjima za oduzeta stanarska prava za koja se kaže da "nije postignut pomak".
Nasuprot tome, HRW navodi kako je "postignut pozitivan pomak u vraćanju zaposjednutog poljoprivrednog zemljišta srpskim vlasnicima", kao i "određeni napredak u priznavanju prava Srbima na ostvarivanje mirovine za rad u ratnom razdoblju u područjima koja su bila pod pobunjeničkom vlašću".
U zaključku se predviđa da će Hrvatska završiti pregovore o članstvu u EU tijekom 2010. godine, te ističe kako je izvješće EU o napretku, objavljeno u listopadu, izdvojilo odgovornost za ratne zločine protiv Srba, pravo na pristup pravosuđu i slobodu izražavanja kao područja u kojima je potrebno ostvariti daljnji napredak u Hrvatskoj.
