"Ne bojte se, nećete imati nikakvih poreza većih od sadašnje komunalne naknade", poručio je ministar financija Slavko Linić prije nekoliko dana siromašnim hrvatskim građanima, prije nego izađe konačni prijedlog zakona kojim se uvodi još jedan porez – onaj na imovinu. Konačnog prijedloga zakona nema još ni na vidiku, a nekoliko se puta dovodio u pitanje i rok za uvođenje poreza, odnosno hoće li se početi primjenjivati od početka siječnja iduće godine. Nitko još sa sigurnošću ne zna tko će sve biti obveznik novog poreza te koliko će iznositi.
Zbog svega toga građani su u strahu. Danima u redakciju Danas.hr-a stižu brojni e-mailovi zabrinutih građana koji su uvjereni da je namjera države da ih po još jednoj stavki dobro "opelješi", uglavnom na račun nekretnina koje su naslijedili od roditelja ili onih za koje ne mogu riješiti pitanje vlasništva zbog kaosa u zemljišnim knjigama.
No, ministar Linić pokušava ih umiriti: veće će poreze imati oni koji imaju mnogo veći broj nekretnina no što im treba, a ne iznajmljuju ih. Vlada želi da radnici izdvajaju manje za zdravstvo kako bi im mogla rasti plaća.
"Dužnost je bogatih da plate više", poručuje Linić.
'Porezom na bogate će bogati biti manje bogati?'
O porezu na imovinu razgovarali smo s poreznim stručnjakom Hrvojem Zgombićem.
"Jeste li ikad čuli da su porezom na bogate bogati bili manje bogati?", odmah nam je uzvratio protupitanjem novi član našeg Stručnog tima. Te odgovara: "Ja u to ne vjerujem. Ako neki bogataš želi imati milijun eura prihoda, onda će on na svaki mogući način teret novog poreza pokušati prevaliti na leđa nekog drugoga. Tako je bilo i s PDV-om i s porezom na dividendu, a tako će biti i s porezom na imovinu. Jer, tako će razmišljati, ako me se oporezuje, zašto taj teret ne bih prenio na kupce kroz povećanje cijena ili na radnike kroz smanjenje plaća. Sto je razloga zašto se taj porez ne bi trebao uvoditi", komentira Zgombić.
Prema njegovom mišljenju: "U pozadini tog poreza sigurno nije pitanje pravednosti. Pa isto je bilo i s porezom na dividendu, za koji tvrdim da je prevaljen na leđa radnika ili na građane kroz cijene proizvoda. Uostalom, svaki porez usporava ekonomske aktivnosti, pa će tako i ovaj. Ne vidim način kako u Vladi misle da će tim porezom oživjeti tržište nekretnina. Osim što ga je jako teško uvesti u našim uvjetima, kad imamo nesređene zemljišne knjige, nemoguće je i utvrditi osnovicu po kojoj bi se plaćao porez, ne znam kako bi se ona mogla utvrditi. Uostalom, sumnjam da bi taj porez oživio tržište nekretnina", kaže Zgombić.
Umjesto uvođenja poreza, smanjenje poreza!
Osnovni smisao uvođenja ovog poreza je, kaže nam, skupiti dodatni novac u proračun, bez obzira na dugoročne posljedice takvih aktivnosti.
"Da Vlada radi kako treba, naručila bi studiju Ekonomskog instituta o svim dobrim i lošim implikacijama takvog poreza. I onda bi tu studiju prezentirala javnosti, sa svim njezinim dobrim i lošim stranama", ističe ovaj porezni stručnjak.
Osim što misli da bi ovakav porez bilo teško, a i loše uvesti, Zgombić predlaže drugo rješenje, potpuno suprotnog od ovoga: ukinuti ili smanjiti PDV na prodaju novosagrađenih nekretnina na rok od dvije godine, ali i ukinuti na neko vrijeme porez na promet nekretninama u iznosu od pet posto. Zgombić smatra da je to jedini put za oživljavanje tržišta nekretnina.
Ako imate pitanja vezana za rad Vlade, pojedine poteze ili njihov izostanak, a tiču se područja koja smo predstavili, pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
