Europska komisija je u četvrtak uputila Hrvatskoj dva obrazložena mišljenja i dvije službene opomene zbog povrede prava Europske unije. Hrvatskoj, Bugarskoj, Latviji i Sloveniji upućeno je obrazloženo mišljenje zbog neprimjenjivanja pravila EU-a o pružanju informacija o multimodalnim putovanjima na razini EU-a.
Uspostava nacionalnih pristupnih točki
Riječ je o delegiranoj uredbi, koja je dopuna Direktivi o inteligentnim prometnim sustavima (ITS). Svrha je te uredbe osigurati putnicima pravodobne informacije kada se koriste različitim vrstama prijevoza. Države članice moraju uspostaviti nacionalne pristupne točke koje će staviti na raspolaganje podatke potrebne za pružanje informacija o multimodalnim putovanjima. Putnici tako mogu imati pregled svih dostupnih mogućnosti putovanja, uz naglasak na najodrživije. Osim toga, upozorava ih se na moguće poremećaje i vodi se računa o potrebama putnika s invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću. Sve četiri države imaju rok od dva mjeseca da odgovore na obrazloženo mišljenje. U protivnom Komisija može predmet protiv njih uputiti Sudu Europske unije.
Nisu poduzete sve potrebne mjere sigurnosnih standarda
Drugo obrazloženo mišljenje odnosi se na provedu Direktive o sigurnosnim mjerama u glavnim cestovnim tunelima. Hrvatska, Belgija, Bugarska, Italija i Španjolska nisu ispunile sve zahtjeve iz Direktive, u kojoj su utvrđene minimalne sigurnosne mjere za infrastrukturu i rad tunela. Ona se primjenjuje na sve tunele transeuropske cestovne mreže duže od 500 m. Predmetne države članice u određenim tunelima obuhvaćenima tom direktivom nisu poduzele sve potrebne mjere kojima se jamče najviši sigurnosni standardi.
Današnja obrazložena mišljenja upućuju se jer se smatra da se odgovorima na službene opomene koje je Komisija uputila u listopadu 2019. ne osigurava sukladnost. Navedene države članice imaju rok od dva mjeseca da obavijeste Komisiju o mjerama koje su poduzele za rješavanje tog pitanja. U protivnom Komisija može odlučiti uputiti predmet protiv njih Sudu Europske unije. Hrvatska je u skupini 13 zemalja članica kojima je upućena službene opomene u kojima se traži da dostave svoje dugoročne strategije o energetskoj obnovi zgrada. U skladu s Direktivom o energetskim svojstvima zgrada, države članice bile su obvezne Komisiji dostaviti svoje nacionalne dugoročne strategije obnove do 10. ožujka 2020. Te su strategije ključni element Direktive jer utvrđuju put, mjere politike i mobilizaciju financijskih sredstava potrebnih za dekarbonizaciju postojećeg fonda zgrada do 2050.
Rok od dva mjeseca
Do danas je samo 14 država članica dostavilo svoje strategije propisane Direktivom. Svih 13 država imaju rok od dva mjeseca da ispune svoje pravne obveze. U protivnom im Komisija može uputiti obrazloženo mišljenje. Građevinski sektor EU-a najveći je pojedinačni potrošač energije u Europi, odgovoran za 36 posto emisija stakleničkih plinova. Hrvatska, Nizozemska i Litva dobile su službene opomene u kojima ih se poziva da u nacionalno zakonodavstvo u potpunosti prenesu revidiranu Direktivu o osnovnim sigurnosnim standardima o zaštiti od od zračenja. Države članice morale su prenijeti Direktivu do 6. veljače 2018., ali Komisija smatra da navedene države nisu to učinile u potpunosti. Direktivom se modernizira i konsolidira zakonodavstvo EU-a u području zaštite od zračenja i utvrđuju osnovni sigurnosni standardi za zaštitu javnosti, radnika i pacijenata od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju.
Države članice imaju rok od dva mjeseca da odgovore na argumente koje je iznijela Komisija. U protivnom im Komisija može uputiti obrazloženo mišljenje. Europska komisija, čija je zadaća pratiti i osiguravati punu provedbu europskih zakona u državama članicama, jednom mjesečno objavljuje paket povrede prava Unije. U paketu objavljenom u četvrtak, Komisija je ukupno uputila 47 službenih opomena, 28 obrazloženih mišljenja, a sedam slučajeva upućeno je na Sud EU-a. Ukupno 138 slučajeva je zatvoreno, što znači da su zemlje članice ispunile ono što se od njih tražilo.
Postupak povrede prava EU-a ima tri faze. Najprije Komisija upućuje službenu opomenu. Ako to ne urodi plodom Komisija šalje obrazloženo mišljenje, a nakon toga slijedi upućivanje tužbe Sudu EU-a.
