Hrvatski epidemiolozi su zabrinuti zbog pada broja procjepljenosti u Hrvatskoj koji je vidljiv unatrag šest godina. Posebice je izražen pad procjepljenosti djece u četiri županije u kojima je lani zabilježena niska procjepljenost na ospice koje su u susjednoj Srbiji itekakko u posljednje vrijeme uzele maha. Najgore stanje je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u kojoj je cjepivo protiv ospica, rubeole i zaušnjaka lani primilo tek 55,8 posto predškolske djece. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s procjepljenosti 78,4 posto, Ličko-senjska s 83,4 posto, te Primorsko-goranska s 80 posto.
"Kod djece predškolske dobi se iz godine u godinu povećava udio osjetljivih zbog necijepljenja, što predstavlja realnu opasnost od izbijanja epidemije tih bolesti kod djece predškolske dobi, pogotovo u županijama s najnižim obuhvatima", poručuju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Uz pad primarne procjepljenosti protiv, ospica, rubeole i zaušnjaka, najveći je pad uočen kod cijepljenja u drugoj godini života kod kombiniranog cjepiva DTPa-IPV-hepB-Hib docjepljivanje te pri drugom dTpa docjepljivanju u dobi od pet godina.
U drugoj dTpa revakcinaciji je obuhvat na razini Hrvatske 85,6 posto, a razlike među županijama su vrlo velike i kreću se od 41,7 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji do 97,4 u Virovitičko-podravskoj županiji. Na razini Hrvatske su cijepni obuhvati DTP primovakcinacijom i u docjepljivanju zadnjih šest godina u kontinuiranom padu.
"Ako se pod hitno ne zaustavi trend pada cijepnih obuhvata, u skoroj budućnosti možemo očekivati epidemije ponajprije ospica, rubele, hripavca i mumpsa, otprilike tim redoslijedom", poručuju iz Zavoda.
Izvještaj Cijepljenje 2017. God by Marko Knezevic on Scribd
'Ni epidemije rubeole i zašnjaka građane ništa nisu naučile'
Razlog za općeniti porast necijepljene djece epidemiolozi mahom vide u nepovjerenju roditelja prema cjepivu te oslanjanju na informacije u medjima i internetu. Primjećuju to i od epidemiolozi u visoko-rizičnoj Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
"Nekad je bio opći trend da su djeca iz ruralnih područja bila više procjepljena od one u gradovima, pa iako mi i danas u Dubrovniku imamo više necijepljene djece, trend se mijenja. Teško je reći što se događa, no mislim da ljudi sve više informacija nalaze na internetu, a ne ondje gdje bi ih trebali tražiti - u liječničkim ordinacijama", kaže nam specijalist epidemiolog dr. Miljenko Ljubić, inače voditelj Službe za epidemiologiju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Dr. Ljubić kaže kako su u tom kraju pad procjepljenosti primijetili prije četiri do pet godina i da su već tada krenuli u veliku akciju. "Pokrenuli smo inicijativu sa svima koji procjepljuju kako bi se građani što bolje informirali, no ništa nije urodilo plodom. Danas je situacija još lošija. Mi smo imali i dvije epidemije, jednu 2005. kad smo imali 78 oboljelih od zaušnjaka i jednu 2007. kada smo zabilježili 52 oboljelih od rubeole, no građani ni od toga nisu izvukli nikavu pouku", kaže nam dr. Ljubić dodajući kako sada strahuju od ospica jer su blizu granice s Crnom Gorom i BiH.
Stanje na jugu ipak se popravlja
Stoga i nadalje ulažu sve napore kako bi osvijestili građane, kojih se ipak unatrag dva do tri mjeseca nešto više procjepljuje. Među onima koji nastoje što bolje informirati svoje pacijente je i dubrovačka pedijatrica dr. Nada Marković koja kaže da se trud, kad je njeno iskustvo u pitanju, ipak isplati te da se situacija, nakon brojnih medijskih nastupa, popravlja.
"Dobro je, ide na bolje", kaže nam ona napominjući kako se smanjuje i broj onih koji su odgađali cijepljenja. "Bilo je loše, međutim onda su krenuli s informiranjem i sastancima i kad je sve odjeknulo u medijima roditelji su se počeli javljati pa i oni koji su s cjepljenjem kasnili. Sada je odaziv dobar, a i vrtići više brinu o tome da dijete bude cijepljeno", opisuje dr. Marković.
Osvrćući se na razloge zbog kojih roditelji ne žele cijepiti dijete, dr. Marković kaže kako je to uvijek strah koji pedijatri nastoje razbiti. "Kad nam se takav roditelj pojavi u ambulanti mi prvo ispitamo postoji li zapreka među alergenima, je li netko u njihovoj obitelji prije imao loša iskustva i kada sve utvrdimo, za one koji i dalje strahuju moramo odvojiti dodatno vrijeme i objasniti im da su ljudi koji su meni dali to cjepivo stručnjaci koji mi za njega jamče i da sam i ja u to cjepivo sigurna", kaže doktorica.
Pritom dodaje da na krajnjem jugu i nije sve tako crno jer u najjužnijoj ambulanti cijepe čak i protiv vodenih kozica, rote i Prevenarom za što roditelji moraju izdvojiti i između 150 do 300 kuna.
