U četvrtom lanjskom tromjesečju hrvatsko gospodarstvo raslo je gotovo dvostruko brže od prosjeka Europske unije, a hrvatska ekonomija je druga najbržra rastuća odmah iza Rumunjske, rekao je u utorak ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof, javlja Lider.
Državni zavod za statistiku objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. To je deveto tromjesečje zaredom da gospodarstvo raste, a ujedno i najveći zabilježeni rast od četvrtog tromjesečja 2007. godine.
Kada se gleda prema sezonski prilagođenim podacima, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, Hrvatska je ostvarila rast od 3,5 posto, dok je projsečni rast za članice Unije 1,8 posto.
U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, Hrvatska je rasla brže od prosjeka EU. “Prosjek EU je u usporedbi s trećim tromjesečjem iznosio 0,5 posto, a Hrvatska je rasla za 0,6 posto, dok smo po zemljama negdje u sredini.
Najbrže je rasla Poljska, 1,7 posto, dok Grčka i Finska imaju negativne stope rasta u odnosu na prethodno tromjesečje”, rekao je Krištof. “Sezonski prilagođeni BDP je realno veći za 3,5 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, dok je u odnosu na prethodno tromjesečje, dakle ono treće, veći za 0,6 posto.
Zanimljivo je da je stopa rasta za četvrto tromjesečje, prema sezonski prilagođenim podacima, najveća od četvrtog tromjesečja 2006. godine”, ističe Krištof. U zadnjem lanjskom tromjesečju bruto dodana vrijednost bila je realno veća za 3,1 posto u odnosu na zadnje tromjesečje 2015. godine.
Krištof je istaknuo kako je najveći doprinos rastu ostvaren u djelatnosti prerađivačke industrije i to 6,4 posto, a nakon toga slijedi trgovina, sa smještajem, ugostiteljstvom i prijevozom sa 5,4 posto, a to ukazuje na porast blagdanske potrošnje.
Najveći doprinos smanjenju obujma zabilješen je u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i to za 3,7 posto, a Krištof je pojasnio kako je razlog tome, što se tiče poljoprivrede, niske temperature u četvrtom tromjesečju te je pritom ostvaren niži output nego što je ranije bilo očekivano.
U djelatnosti financijskih usluga zabilježene su negativne stope od minus 0,5 posto na godišnjoj razini. Krištof je istakno kako po tom pitanju treba pričekati konačne izvještaje financijskih institucija koji će biti uključeni u godišnji obračun BDP-a kako bi se dobila potpuna slika.
Prema prvoj procjeni BDP za 2016. godinu relano je veći za 2,9 posto u odnosu na 2015. godinu, a radi se o najvećem realnom rastu od 2007. godine. Ohrabrujući je podatak, kako je rekao Krištof, veći ukupan iznos od 50 posto BDP-a, a to je prvenstveno posljedica turističke sezone.
“Prvenstveno, uzrok tome je dobra turistička sezona, jer u izvoz prema nacionalnim računima spada i izvoz usluga, a ne samo izvoz roba. No, moramo biti svjesni da mnoge druge ekonomije zapravo imaju 70-80 posto izvoza u BDP-u”, rekao je Krištof.
Državni zavod za statistiku objavio je i da je najveći pozitivan doprinos povećanju BDP-a u proteklom tromjesečju ostvaren rastom izvoza roba za 12,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Robni uvoz porastao je, pak, za 9,5 posto.
Unatoč snažnom rastu izvoza u proteklom kvartalu, doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan za 0,3 postotna boda. Na BDP je pozitivno pozitivno utjecala i domaća potražnja. Konačna potrošnja kućanstava porasla je za 3,6 posto na godišnjoj razini, što je brže u odnosu na 3,4-postotni rast u prethodnom tromjesečju.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u četvrtom lanjskom tromjesečju za 4,6 posto na godišnjoj razini, što je brže u odnosu na 2,9-postotni rast u prethodnom kvartalu.
“Osim pozitivnih stopa koje su zabilježene u sektoru građevinarstva, razlog povećanja investicija su i proizvodnja i uvoz kapitalne opreme, što je zapravo ubrzalo rast investicija na razinu od 4,6 posto na godišnjoj razini, što je u četvrtom kvartalu posljednji put zabilježeno 2007. godine”, rekao je Krištof.
Osim potrošnje i investicija, porasle su i druge najvažnije sastavnice BDP-a. Tako je potrošnja države ojačala 1,8 posto na godišnjoj razini, nešto sporije u odnosu na 2,1 posto u prethodnom tromjesečju.
