Rezultati su to istraživanja 'Istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj' koje su u travnju i svibnju na uzorku od 1.146 učenika proveli Institut za društvena istraživanja, GONG i Inicijativa GOOD.
Maturanti solidno poznaju temeljne političke pojmove: njih četiri petine zna što je trodioba vlasti, diktaturu uspješno definira njih 64 posto, organizacije civilog društva nešto manje, a iznenađuje da ih tek nešto više od pola zna što je opozicija. U ustavnom ustrojstvu zemlje snalaze se nešto lošije. Malo manje od dvije trećine zna da je predsjednica Republike vrhovna zapovjednica oružanih snaga, njih 57 zna da je Ustav temeljni pravno-politički akt, malo manje od 50 posto maturanata zna da predsjednik Vlade predlaže ministre, a Sabor ih izglasava.
Učenice informiranije
Dok su temeljni pojmovi maturantima koliko-toliko jasni, informiranjem se, čini se, ne zamaraju previše. Najviše ispitanika, njih 52 posto, znalo je da je Hrvatska članica NATO-a od 2009. godine, malo više od dvije petine da su prvi višestranački izbori održani 1990. godine, a tek nešto više od četvrtine zna da se predsjednik Vlade zove Zoran Milanović. Najbolje poznavanje politike i informiranost demonstrirali su maturanti iz Istre, Primorja i Gorskog kotara, a najslabije u Slavoniji i Dalmaciji. Bitnih razlika po spolu nema, a učenice bolje razumiju temeljne političke pojmove od učenika, dok su oni informiraniji od svojih kolegica.
Mladi dominantno nisu nacionalno isključivi. Prijateljski odnos s osobom druge rase, vjere ili nacije je moguć za njih 84 posto, gotovo dvije trećine ih smatra da Hrvatska mora štititi prava svih nacionalnih manjina, a za državu je dobro da u njoj žive ljudi različitih vjera, nacija i rasa.
Tri petine anketiranih protivi se tome da Hrvati imaju veća prava, a dvije trećine tome da useljenici moraju odustati od svojih običaja i potpuno se asimilirati. Iako su za zaštitu prava manjina, službenom korištenju jezika i pisma nacionalnih manjina u službenim prostorijama protivi se njih 48 posto, a to podržava njih 22 posto. Mladi se umjereno ponose tradicijom i nacionalnim identitetom.
Homoseksualnost je bolest
Gotovo dvije trećine mladih smatra da homoseksualne osobe ne bi u javnosti trebale isticati svoju seksualnu orijentaciju, javne istupe zbog utjecaja na mlade zabranio bi im svaki drugi ispitanik, a otprilike toliko ih smatra homoseksualnost nekom vrstom bolesti ili poremećaja. Davanju prava na posvajanje djece homoseksualcima protivi se 55 posto anketiranih, ali i 49 posto mladih se ne slaže s time da homoseksualnim osobama treba zabraniti da rade poslove s djecom. Maturanti su demonstirali izrazito visoku rodnu egalitarnost – od ravnopravne podjele kućanskih poslova, do protivljenja tvrdnji da nije potreban veći broj žena na moćnim pozicijama jer je primaran posao žene briga o obitelji.
Totalitarizmi i povijest donekle zbunjuju mlade. Većina ih smatra da javno isticanje totalitarnih simbola treba kažnjavati, njih 57 posto tako smatra u slučaju komunizma, a 54 posto u slučaju fašizma. Međutim, tvrdnja da je NDH bila fašistička tvorevina kod njih izaziva priličnu nesigurnost: 23 posto s tom se tvrdnjom slaže, 28,5 posto joj se protivi, a ostali ne znaju bi li se slagali ili protivili, piše Novi list.