U Hrvatskom saboru u ovoj su se godini 'vukli potezi' nezabilježeni u četvrt stoljeća modernog hrvatskog parlamentarizma: Sabor je donio odluku o samoraspuštanju, saborska većina srušila je vlastitu Vladu i premijera, na Markovom su se trgu izmijenila dva saziva s tim da je osmi imao najkraći mandat od jedva šest mjeseci.
Sabor je u 2016. ušao sa četiri dana 'staža', njegov osmi saziv konstituiran je 28. prosinca 2015., iz drugog pokušaja, dogovorom relativnog izbornog pobjednika HDZ-ove Domoljubne koalicije i Mosta. U prvom, 3. prosinca konstituiranje je 'propalo', jer Mostov Robert Podolnjak, jedini kandidat za predsjednika Sabora (kojeg je istaknuo SDP) nije dobio dovoljno glasova, a upravo je izbor predsjednika presudan za konstituiranje.
Do 20. lipnja, kada je donio odluku o svom raspuštanju, Sabor je bio mjesto u kojem se na gotovo dnevnoj razini demonstriralo nepovjerenje između ključnih partnera, odrazilo se to i na radni učinak, u 200-tinjak dana saziva, efektivno se radilo 57 dana, donijeta su 33 zakona.
"Taj saziv Sabora nije učinio ono što smo svi očekivali, a to je da se uistinu provedu prave strukturne reforme, odnosno donesu zakoni koji će ih jamčiti i koji će pokrenuti Hrvatsku mnogo brže nego se pokrenula", 'priznao' je njegov predsjednik akademik Željko Reiner.
Među rijetkim odlukama koje su obilježile taj saziv su donošenje Državnoga proračuna za 2016. i smjena ministra branitelja Mije Crnoje, koji je ministarsku dužnost obnašao jedva tjedan dana.
Pamtit će ga se i po čestom 'pucanju' kvoruma, jednom od signala da u vladajućoj koaliciji stvari ne funkcioniraju kako treba, nekoliko tjedana za redom u sabornici se ovoga proljeća nije uspjevalo skupiti 76 zastupnika potrebnih za izglasavanje zakona, a ako bi se kojim slučajem i skupili, opozicija bi se pobrinula brzo 'pomrsiti račune' poziciji napuštajući klupe i rušeći kvorum.
"Mislim da bi trebalo zaključati vrata kad gospoda iziđu van", uzviknuo je jednom prilikom šef HDZ-ova Kluba Ivan Šuker revoltiran ponašanjem oporbe.
No, stanjem u sabornici, osim Šukera nisu bili zadovoljni ni potpredsjednici HDZ-ova kluba Gordan Jandroković i Davorin Mlakar koji su sredinom svibnja, a nakon što Sabor tri tjedna uzastopno nije imao kvoruma, podnjeli ostavke što je upućivalo na ozbiljne potrese u toj stranci.
Paralelno s tim u javnost je odjeknula afera 'Konzultantica' u koju je bila umiješana Ana Karamarko, supruga tadašnjeg šefa HDZ-a i jednog od potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka ali i njegov dobar prijatelj Jozo Petrović, inače konzultatnt mađarskog MOL-a, strateškog partnera Ine.
Afera se i formalno 'prelila' u Sabor zahtjevom SDP-ovaca zbog nje Sabor pokrene postupak izglasavanja nepovjerenja Karamarku.
Priča se dodatno zakomplicirala nakon što je HDZ-ov koalicijski partner Most inzistitrao na "zaštiti Hrvatskih nacionalnih interesa u Ini" te kada je postalo razvidno da Most ne želi popustiti i neće pod svaku cijenu braniti Karamarka.
Svjestan toga šef HDZ-a se upušta u akciju "preslagivanja" odnosno osiguravanja saborske većine bez Mosta kako bi izbjegao glasovanje o povjerenju, a time i sve izvjesnije nove izbore.
Nije međutim mirovao ni HDZ koji se u namjeri da izbjegne saborsku raspravu o Karamarku odlučio na presedan - ruštti vlastitog Tihomira Oreškovića koji je, kao nestranački, na to mjesto došao upravo po HDZ-ovom prijedlogu.
Operacija spašavanja Tomislava Karamarka pokazala se neuspjelom, pa nakon što je u lipnju saborska većina srušila vlastitog premijera a time i Vladu, Sabor je 'samoraspušten' što je značilo nove parlamentarne izbore, druge u samo 10 mjeseci.
Prijevremeni izbori održani su 11. rujna i na njima je HDZ ostvario relativnu pobjedu te ponovno, sa starim koalicijskim partnerom Mostom, formirao vlast.
Šezdesetak od 151 zastupnika koji su odradili kratkotrajni osmi saziv, nije na prijevremenim izborima dobilo povjerenje birača, među njima i saborski veterani Radimir Čačić (NS-Reformisti), Ivan Šuker (HDZ) i Gordana Sobol (SDP).
Novi, 9. saziv konstituiran je 14. listopada, a za njegova predsjednika na prve je dvije godine izabran čelnik Mosta Božo Petrov (37), do sada najmlađi šef hrvatskog parlamenta.
Iako su mnogi bili skeptični oko njegovog izbora i činjenice da nema parlamentarnog iskustva Petrov je na kraju prvog parlamentarnog polugodišta sa zadovoljstvom ocijenio kako je rad Sabora u samo dva mjeseca najbolji unazad zadnjih 10 godina.
'Za sto posto smo povećali rad Sabora od 2007. do danas'', pohvalio se Petrov.
Među zakonima koji su obilježili to dvomjesečno, kratko razdoblje novog saziva nezaobilazan je paket poreznih zakona zahvaljujući kojemu od 1. siječnja kreće porezna reforma.
Veliku buru izazvalo je i donošenje Mostovog zakon o lokalnim izborima koji je u javnosti prepoznat kao 'lex Vlahušić' s obzirom da se po njemu aktualni dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić, nakon dva čitanja i jednog amandmana, neće više moći kandidirati za gradonačelnika.
S novim parlamentom došle su i nove prakse, poput jedenja pizze u Sabornici, a uvrede koje pršte iz saborskih klupa i s govornice gotovo da su postale standard ponašanja. "Lažete! lažete! Lažete!", "Ne zaj...!", "Luđak jedan!", "Dosta je Vaših svinjarija!" tek su neke od uvreda kojima su se međusobno častili zastupnici tijekom protekla dva mjeseca u Saboru.
