Konferenciju organiziraju Europski laboratorij za opasne oluje (ESSL) i hrvatski Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), a direktor ESSLa-a Pieter Groenemeijer je na otvaranju skupa rekao da intenzivne konvektivne oluje često predstavljaju potencijalnu opasnost za ljudske živote i materijalna dobra, a vrijeme i mjesto nastanka te njihov intenzitet još je teško predvidiv i time predstavlja jedan od najvećih izazova u prognozi vremena.
Znanstvenici iznenađeni
"I mi smo pomalo iznenađeni, ali smo bili svjesni toga da će se početi događati ekstremne prilike kojih smo svjedoci posljednjih petnaestak dana, naročito njihove učestalosti. Početak rujna nam je pokazao da se klima promijenila u toj mjeri da će nam ovakve ekstremne vremenske prilike biti mnogo učestalije nego do sada", rekla je ravnateljica DHMZ-a dr. sc. Nataša Strelec Mahović dodavši kako je upravo iz tog razloga važno doći do saznanja kako oluje nastaju, na koji se način premještaju, kakav je njihov utjecaj na ljude i na materijalna dobra te postoji li uopće način na koji možemo to prognozirati.
U prilog tome, ona je istaknula s jedne strane nedostatak kontinuiranih mjerenja, a s druge strane da na području Hrvatske nedostaju radarska mjerenja koja nemamo na području cijelog Jadrana.
Teško je prognozirati točnu količinu oborina i lokaciju
"Mi smo prognozirali da će na području Dalmacije biti uvjeti za pojavu jakog nevremena s velikom količinom kiše. No, prognozirati unaprijed točnu količinu oborina i točnu lokaciju je gotovo nemoguće", upozorila je Strelec Mahović dodavši kako bi meteorolozi, kada bi raspolagali boljim podacima i kada bi imali mjerenja iz minute u minutu, onda mogli prognozirati u toku tri do četiri sata točnu lokaciju, odnosno kamo će se oluja kretati.
Nakon otvaranja konferencije novinarima je na pitanje postoje li neka područja koja su zaštićenija ili ugroženija, direktorica DHMZ-a Nataša Strelec Mahović odgovorila da se ne može utjecati na pojavu oluja.
Treba reagirati na klimatske promjene
"Mi u Hrvatskoj imamo mjesta koja su osjetljivija na grmljavinske oluje, gdje se one češće javljaju, pa je tako područje Kvarnera, Istre i zapadnog dijela Hrvatske vrlo osjetljivo na grmljavinske oluje, jer su takve putanje ciklona iznad naših područja i fronti koja donose najveću količine kiše i grmljavinskog nevremena", rekla je Strelec Mahović dodavši kako su se takve ekstremne situacije događale jednom u trideset godina.
"Ako se počnu javljati svake druge godine, to će biti veliki problem. To je nešto o čemu na razini države moramo odlučiti na koji način reagirati na klimatske promjene", istaknula je ravnateljica DHMZ-a.
Konferencija se organizira svake druge godine i do sada su je ugostili: Toulouse (Francuska), Prag (Češka), León (Španjolska), Trst (Italija), Landshut (Njemačka), Palma de Mallorca (Španjolska), Helsinki (Finska) i Wiener Neustadt (Austrija).
S globalnim zatopljenjem idu i esktremi
Akademik Mirko Orlić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu izjavio je kako su prije poplava u Hrvatskoj bile vrlo visoke temperature i duga sušna razdoblja.
'Kada to pogledate i povežete s globalnim zatopljenjem koje je u tijeku onda je to školski primjer onoga što se događa. Klimatolozi oduvijek znaju da će s globalnim zatopljenjem ići i ekstremi, a to znači dulja topla razdoblja i intenzivna kišna razdoblja.
Kada se to dogodi samo u jednoj godini to ne može značiti da je to potvrda klimatskih promjena, da je to povezano s globalnim zatopljenjem. Ako se sjetite uzorka koji se ponavlja u prošlih 10-ak i više godina, onda vidite da će se to očitovati u prosjecima. No naravno to ne znači da će iduće godine biti kišnije, toplije itd. Postoje promjene iz godine u godinu i može to biti malo drugačije, ali u statistici se to očituje kao posljedica globalnog zatopljenja', kazao je Orlić za HRT.
