Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) najoštrije je osudio najnoviju jezikoslovnu politiku srbijanskih vlasti i njihovu tezu da je hrvatski jezik samo jedan od naziva za srpski te poručuje da je ona apsurdna, znanstveno neodrživa i netočna.

"Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao krovna institucija za proučavanje hrvatskoga jezika izražava najoštriju osudu postupka srbijanskih obrazovnih vlasti da u udžbenike za osnovnu školu umeće krajnje apsurdnu, znanstveno potpuno neodrživu i netočnu tezu kako je hrvatski jezik samo jedan od naziva za srpski jezik", ističe se u srijedu u reakciji Instituta.

Naime, dodaje IHJJ, prema nedavno objavljenome udžbeniku za srpski jezik za osmi razred osnovne škole, koji su odobrile srbijanske prosvjetne vlasti, južnoslavenskoj jezičnoj skupini, osim bugarskoga, slovenskoga i makedonskoga pripada još samo srpski jezik te je dodana napomena da "taj jezik" neki nazivaju i drugim nazivima, između ostalih i hrvatskim.

NEGATIVNI STAVOVI /

Učenici osmih razreda u Srbiji uče da hrvatski jezik ne postoji: 'To je paradoks koji mi ovdje u Srbiji živimo'

Politički motivi

Institut takvo očito krivotvorenje jezikoslovnih činjenica, odnosno nijekanje postojanja hrvatskoga jezika, 24. službenoga jezika Europske unije, smatra politički motiviranim, naglašavajući da dodatnu težinu takvome neutemeljenome stavu daje i činjenica da je takva skandalozna teza zapravo službeno mišljenje krovne srbijanske jezikoslovne organizacije, Odbora za standardizaciju srpskog jezika, što je dakle ujedno i stav srbijanskih državnih institucija. 

"Uz nedavno proglašavanje hrvatskoga novoštokavskoga ikavskoga bunjevačkoga dijalekta zasebnim jezikom, što je jezikoslovno apsurdan, ali i duboko štetan čin, svi govornici hrvatskoga jezika dodatno su izloženi neznanstvenim i jezikoslovno neutemeljenim kvaziteorijama kojima se niječe postojanje hrvatskoga jezika", ističe IHJJ.

Budući da je hrvatski jezik neoboriva i neosporiva činjenica te priznat kao službeni jezik Europske unije i europske obitelji jezika, IHJJ ovakve i slične osporavateljske ispade drži uvredljivima, pa i pravno spornima, te ih "smatra velikim korakom unazad kad govorimo o hrvatskim i srpskim jezikoslovnim odnosima jer se i službeno postavlja zapreka bilo kakvoj međusobnoj razmjeni ideja i suradnji".

Pritisak na hrvatsku nacionalnu manjinu

Institut izražava i veliku zabrinutost i za hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji koja je izložena dodatnome pritisku srbijanskih obrazovnih vlasti nijekanjem postojanja hrvatskoga jezika, koji prema najnovijim "otkrićima" srbijanskih jezikoslovaca ne postoji.

"Koliko god se činilo suvišnim i ne pretjerano učinkovitim, jezikoslovce i obnašatelje obrazovnih vlasti u Srbiji valja iznova podsjetiti na tisućljetnu hrvatsku jezičnu povijest i snagu hrvatske jezične samobitnosti, koju nisu slomili nikakvi zakulisni, ali ni otvoreni pokušaji negiranja tijekom povijesti", ističu iz Instituta.

IHJJ napominje da ovu reakciju izražava u vrijeme održavanja velike međunarodne konferencije Europske federacije nacionalnih instituta za jezik u Cavtatu i Dubrovniku, gdje se okupila jezikoslovna znanstvena elita iz tridesetak europskih zemalja i gdje se o hrvatskome kao jeziku ravnopravnome u europskoj obitelji jezika govori na najvišoj znanstvenoj razini.