Hrvatski građani imaju dosta nisko prosječno povjerenje u institucije. Posebno se to odnosi na političke stranke i vodeće političke osobe zemlji, a slično je stanje bilo i krajem prošle godine. Pokazalo je to istraživanje o povjerenju u neke institucije u Hrvatskoj provedeno u GfK centru za istraživanje tržišta.
Konkretno, najniža prosječna ocjena povjerenja odnosi se na političke stranke. Na skali od 1 do 7 prosječna ocjena povjerenja je 2,1. Tek 4 posto građana vjeruje političkim strankama. Istim je istraživanjem krajem prošle godine dobivena prosječna ocjena povjerenja od 2,2, te je oko 7 posto građana iskazalo povjerenje u političke stranke. Najniže povjerenje iskazali su ispitanici u Dalmaciji. Otprilike gotovo jednako niska ocjena zadržala se od mjerenja u 2000 godini, odnosno iznimka je jedino 2007. godina s najvišom ocjenom od 2,4.
Vlada konstantno pod niskom ocjenom
U Vladu ima povjerenja tek oko 11 posto građana, malo više nego u prošlom valu istraživanja (prosječna ocjena povjerenja je 2,6). I tu je najniže povjerenje istaknuto u Dalmaciji. Promatrano unatrag desetak godina, Vlada konstantno dobiva dosta niske ocjene.
U sadašnjeg premijera više se vjeruje nego u bivšu premijerku. U istraživanju od prošle godine bivša je premijerka dobila povjerenje 12 posto građana (prosječna ocjena na skali od 1 do 7 bila je 2,3), dok u sadašnjeg premijera vjeruje 19 posto građana (prosječna ocjena 2,9). Najviše mu vjeruju u sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji (ocjena 3,4), a najmanje u Dalmaciji (2,3). Najvišu ocjenu dobio je od ispitanika starijih od 50 godina te od visoko obrazovanih (po 3,0).
Povjerenje u predsjednika sve više pada
Predsjednik države je dobio višu prosječnu ocjenu povjerenja - 3,7 - odnosno predsjednik zadobiva povjerenje kod 36 posto građana. Ipak, povjerenje u njega palo je u odnosu na prošlo istraživanje kada je prosječna ocjena povjerenja iznosila 4,4. Najlošiju ocjenu dobiva u Dalmaciji – 3,0.
U državnu upravu / administraciju vjeruje samo oko 9 posto građana, a prosječna ocjena na skali od 1 do 7 je 2,7 što je također manje nego u prošlom valu kada je prosječna ocjena povjerenja iznosila 3,0. Slavonci daju najvišu ocjenu – 3,0 a Dalmatinci najnižu – 2,2.
Pada i povjerenje u sindikate
Građani sve manje vjeruju radničkim sindikatima (prosječna ocjena povjerenja je 2,9, dok je krajem prošle godine iznosila 3,1). U razdoblju od 2000. do 2007. godine sindikati su bili na stabilnoj ocjeni od 3,3. Sada im najvišu ocjenu daju građani Istre i Kvarnera – 3,2 a najmanju u Dalmaciji – 2,4.
I povjerenje u europske organizacije i institucije je dosta nisko (prosječna ocjena 3,0). Tek oko 18 posto građana vjeruje u EU. Ovo povjerenje je najviše u Slavoniji (ocjena 3,4) a najmanje u Lici, Kordunu i Banovini (2,9). Visoko obrazovani ispitanici dali su nešto višu prosječnu ocjenu – 3,3.
U Haški sud sada vjeruje 6 posto građana (ocjena 2,2), dok je prije pola godine to iznosilo 10 posto. Najlošija ocjena dana je u Dalmaciji – 1,8.
Vjeruju bankama s kojima posluju
Građani još uvijek donekle imaju povjerenja u banke općenito (prosječna ocjena povjerenja je 3,7 ili 28 posto ispitanih), a pogotovo u one banke s kojima sami posluju (prosječna ocjena povjerenja - 4,4, tj. oko 45 posto ih iskazuje povjerenje). No, isto tako je vidljiv pad tog povjerenja u odnosu na kraj prošle godine kada je prosječna ocjena za banke općenito iznosila - 4,0, a u banke s kojim ispitanici posluju vjerovalo je njih 51 posto (prosječna ocjena - 4,6).
Povjerenje u HNB (Hrvatsku narodnu banku) / guvernera također je palo u odnosu na prošli val istraživanja (ocjena 3,9). Sada 31 posto građana iskazuje povjerenje HNB-u, dok je prije šest mjeseci HNB-u vjerovalo 44 posto građana (ocjena 4,6).
Ako se izuzme prijateljske odnose, građani najviše povjerenja imaju u znanost (prosječna ocjena - 4,9; 62 posto ispitanih ima povjerenje). Najviša je ocjena dobivena u sjevernoj Hrvatskoj – 5,2. Slijede liječnici (prosječna ocjena - 4,8; preko 60 posto građana ima povjerenje) i školstvo (prosječna ocjena - 4,5; oko 50 posto ima ispitanih ima povjerenje).
Povećalo se povjerenje u policiju
Povjerenje u vojsku (ocjena 4,2) je u Hrvatskoj na nešto višoj razini, oko 45 posto građana joj vjeruje te je taj postotak jedan od rijetkih koji se ne smanjuje, odnosno gotovo je isti od 2000. godine.
Policiji vjeruje 29 posto ispitanih, a prosječna je ocjena 3,6. U odnosu na proteklih desetak godina prosječna ocjena je solidno povećana (2000. = 2,6). Ipak, još uvijek je oko 40 posto onih koji ne vjeruju policiji.
Sudstvo je dobilo srednju ocjenu od 3,0 ali onih koji pokazuju nepovjerenje prema sudstvu je visokih 60 posto ispitanih. Najlošiju ocjenu dali su ispitanici u Dalmaciji – 2,1 te Zagrebu – 2,6. U odnosu na ranije razdoblje sudstvo ipak polagano dobiva sve bolje ocjene (najniže je bilo 2005.= 2,5).
U Hrvatskoj, koja je većinom katolička zemlja, manje od polovine građana vjeruje Crkvi, točnije 48 posto ih se izjasnilo da vjeruje u Crkvu (prosječna ocjena - 4,4). U istraživanju provedenom krajem prošle godine Crkvi je vjerovalo 53 posto građana. Iako navedeni postoci indiciraju pad povjerenja prema Crkvi, u prosjeku je povjerenje građana ipak relativno stabilno (2000. do 2007. godine = 4,2 a u 2011. skočilo je na 4,6). Crkva dobiva najvišu ocjenu u Dalmaciji (5,2) a najnižu u Istri i Primorju (3,0). Kod muškaraca je ta ocjena 4,1 a kod žena 4,6. Osobe s najnižim stupnjem obrazovanja daju najvišu ocjenu – 5,3 dok je to kod onih s visokom naobrazbom - 4,0.
Pada povjerenje u medije
Mediji također stoje sve lošije kada je u pitanju povjerenje građana. Tek 18 posto građana vjeruje medijima, dok njih čak 60 posto gotovo uopće nema povjerenja (prosječna ocjena - 3,1). Krajem prošle godine stanje je bilo nešto bolje te je onih koji vjeruju medijima bilo 21 posto, a onih koji ne vjeruju medijima tek malo više od polovice građana, odnosno 54 posto (prosječna ocjena - 3,3). Visoko obrazovani su ovdje dali nešto manju ocjenu - 2,9.
Ocjena za gospodarstvenike je na sredini skale i iznosi 3,5 – isto kao i u prošlom valu istraživanja. Najviše ih cijene ispitanici u sjevernoj Hrvatskoj a najmanje u Dalmaciji.
Za ispitanike koji su zaposleni dosta su visoke ocjene za nadređene na poslu – 4,2.
Visoko povjerenje građani imaju u svoje prijatelje i osobe s kojima se druže (prosječna ocjena 5,7). Povjerenje u prijatelje je najviše u Dalmaciji (ocjena 6,0) a najmanje u Zagrebu (5,5).
