Belje od prošle godine koristi dva drona za potrebe snimanja svojih ratarskih površina, a danas je prezentirano korištenje novog drona koji je prilagođen za korištenje u poljoprivredi i svojim povećanim dometom omogućuje detaljno snimanje velikih oranica od 100 i više hektara kakvih je u Belju najveći broj.
Prikupljeni podaci iz drona su prebačeni u suvremeni GIS sustav koji je Belje razvilo za svoje potrebe i u kojem tehnolozi obrađuju podatke i kreiraju karte prihrane koje se prebacuju u računala satelitski navigiranih traktora i prema njima se izvodi točna prihrana pšenice. To znači da biljka dobiva potrebnu količinu gnojiva, ni više ni manje od optimuma koji je definiran računalnim programom. Na ovaj način Belje štiti okoliš i ostvaruje uštede u primjeni gnojiva, ali ostvaruje i značajne uštede vremena u obilasku oranica i praćenju stanja usjeva.
Štede se resursi, ali i priroda
"Korištenjem dronova smanjili smo troškove repromaterijala i povećali produktivnost rada te ekološku komponentu ratarske proizvodnje. S obzirom na to da Belje ima 20.000 hektara oranica u suradnji sa stručnjacima razvijamo dronove većih dometa i šire funkcionalnosti za potrebe poljoprivredne proizvodnje. Tehnologija brzo ulazi u poljoprivredu i mi pratimo korak kako bismo iskoristili sve mogućnosti za povećanje kvalitete i kvantitete proizvoda", pojasnio je Davor Bošnjaković, direktor Belja.
Galerija
Nakon prezentacije na ratarskim površinama Belja, u prostorima Agro Akademije predstavljen je širi koncept precizne gnojidbe s konkretnim primjerima korištenja računalnog sustava razvijenog za potrebe precizne poljoprivrede .
„Precizna poljoprivreda je dovela do značajnog povećanja prinosa kroz ujednačenost usjeva i primjenu optimalne tehnologije prema svakoj biljci. Belje je započelo preciznu poljoprivredu prije sedam godina, a korištenje dronova za nas predstavlja kvalitativni iskorak koji nam omogućuje da svoje poslove realiziramo točnije i brže. Riječ je o suvremenoj poljoprivredi novog doba jer nam prikupljanje podataka koje ne vidimo sa zemlje daje mogućnost ranog detektiranja bilo kojeg problema na usjevima i pravovremenu reakciju. Danas dronove koristimo za vizualno praćenje stanja usjeva, rano otkrivanje bolesti i štetnika te prikupljamo i brojne informacije koje su nevidljive ljudskom oku kao što je NDVI-bujnost biomase. U budućnosti planiramo proširiti set senzora u cilju učinkovitog korištenja sustava navodnjavanja, odvodnje i sustava zaštite bilja, a već ove godine koncept precizne poljoprivrede proširujemo sjetvom kukuruza u varijabilnoj količini biljaka po jedinici površine“, rekao je Krešimir Grgić, direktor PC Ratarstva u Belju.
