Uzimajući u obzir duži postupak transporta i skladištenja od domaćih namirnica, sve to ne čudi jer Hrvatska ogromni udio hrane kupuje u inozemstvu. Primjerice, oko 90 posto potrošene teletine i oko 70 posto svinjetine stiže iz uvoza, piše Deutsche Welle.
Ako već uvozimo, trebamo zahtijevati više standarde
Kada je Hrvatska ušla u EU, govorilo se da će liberalizacija tržišta dovesti do bržeg protoka roba u oba smjera. No, taj protok uglavnom teče jednosmjerno, prema unutra, što domaći poljoprivrednici tumače posljedicom loše državne politike.
"Zapadne europske zemlje, odnosno starosjedioci u EU, imaju niz poticaja koje mi nemamo, a svako toliko otkrije se i još poneki, prikriveni", kaže za Deutsche Welle Antun Laslo iz Udruge Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava 'Život' i poznati aktivist za zaštitu poljoprivrednih prava seljaka.
"Nas političari uvjeravaju da se uvoz ne može zabraniti, i to nam je jasno, osim što je naglo nastao preveliki dopust uvoženja. Ali, isto tako znamo da se mogu zahtijevati viši standardi, da ne može preko granice proći kvaliteta lošija od one koju imamo kod kuće. Pa da se jednom zna što to jest kad se napiše 'svježe mlijeko'. Ono ne može biti starije od 24 sata. E, a tako mi ne bismo imali ovoliku konkurenciju, niti bi veliki Lactalis imao šanse da guši domaću proizvodnju. A njemu je to interes svugdje, ne samo u nas, i to je općepoznato", tumači Laslo.
Uvoz svinjetine narastao 82 posto, a mlijeka 70 posto
On smatra da se tržište ne može regulirati samo higijenskom inspekcijom, a i ljudi će se zbog besparice, kaže, polako naviknuti na rizik. Odgovor je stoga u u poticanju domaće proizvodnje. U suprotnom, tvrdi Laslo, krize ove vrste nastavljat će se jedna na drugu.
Također, smatra on, trebalo bi iskorijeniti praksu da veliku većinu poticaja i državnih zemljišta u najam dobivaju veliki tržišni 'igrači' dok oni manji brzo stagniraju i gase se.
Da su događaji posljednjih dana samo krajnja posljedica višedesetljetnog sistematskog uništavanja domaće poljoprivredne i prehrambene industrije, smatra ekonomski analitičar Goran Đulić iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID).
On iznosi podatke gospodarsko-interesne udruge Croatiastočar po kojima je od 2012. do 2015. uvoz svinjetine skočio za 82 posto, govedine 91 posto, mlijeka 70 posto, a mesa peradi 34 posto.
I uz strože kontrole ostat ćemo ovisni o uvozu
"Do prehrambene ovisnosti dovela nas je visoka stopa PDV-a, visoke kamatne stope na kredite u poljoprivredi, niski iznosi poticaja te nepostojanje pravnog okvira zaštite domaće proizvodnje. Sustav kontrole ispravnosti poljoprivrednih proizvoda odavno ne postoji. Poznate su priče o uvozu smrznutog mesa iz Argentine starog preko 40 godina. Čak i da se postrože kontrole, ostat ćemo ovisni o uvozu upitne robe jer je tržište 'pojelo' domaće seljake", ističe Đulić.
Podaci da je prosječna dob vlasnika malih gospodarstava 59,8 godina, te da mlađih od 35 godina ima svega 4,5 posto govori da se u Hrvatskoj skoro nitko više ne želi dugoročno baviti poljoprivredom.
