Kornjače gutaju slamke, dupine guše vrećice, svake godine tako strada milijun ptica i 100 000 morskih sisavaca. Zbog crnih prognoza da će u moru uskoro biti više plastike nego riba Europski parlament prije nekoliko je dana glasao za zabranu jednokratne plastike. Štapići za uši, plastični tanjuri i čaše, plastične slamke – sve bi to u Europskoj uniji trebalo biti zabranjeno 2021. godine.
Evo da je Hrvatska u nečemu ispred Europe. Već idućeg ljeta na otoku Zlarinu neće biti ni plastičnih čaša na feštama, ni plastičnih vrećica u trgovinama.
Zlarin postaje prvi hrvatski otok bez plastike
Zlarin, otok koralja, otok bez automobila i uskoro otok bez plastike. Iako se čini kao puno manje, službeno ima 276 stanovnika koji željno iščekuju početak akcije protiv plastike.
„Ova cijela akcija što je provedena, i što su te mlade djevojke krenule s akcijom, to je izuzetno pametno. Sada je na nama koji volimo Zlarin da to pokrenemo“, rekao je Nenad Troje, stanovnik Zlarina.
Na ovaj otok zimi možete doći brodom tri puta dnevno, a tim brodom se i zlarinsko smeće jednom tjedno odvozi u Šibenik, a to nije dobro rješenje. Na brdu, na vrhu koraljnog otoka nalaze se hrpe plastike poput iskorištenih šampona, vrećica i čaša. Toliko plastike neće biti tu sljedeće godine.
„Recimo, kada će biti neki koncerti, gdje će se uvesti čase za višekratnu uporabu, a ne plastične, funkcionirat će na sistemu kaucije. Dođete po piće, platite piće i 10 kn kaucije. Na kraju kad završite s koncertom, vratite času i dobijete 10 kn nazad“, izjavila je Ana Elizabeta Robb, voditeljica projekta Zlarin – otok bez plastike.
Ana i njezine dvije prijateljice, sve tri porijeklom sa Zlarina, pobijedile su na natjecanju Adriatic Plastic Challenge i sa svojim projektom krenule su u antiplastičnuborbu. Zlarin će tako postati prvi hrvatski otok bez plastičnih vrećica, čaša, tanjura, žličica za sladoled, slamki i ostalih plastičnih proizvoda.
„Žene koje su potencirale sve ovo uložile su trud, valjda će to biti okej“, rekao je Zlatko Bjažić, stanovnik Zlarina.
Barba Zlatko priznaje da ne očekuje puno, ne samo zbog domaćeg stanovništva, već i zbog šefova dućana. Svi bi ljudi zajedno trebali poduzeti korake za ostvarenje takvog cilja.
Iz jedne od dviju trgovine na otoku, kamo stanovnici svakodnevno dolaze kažu da se sigurno koristi previše vrećica te su iz jedne trgovine rekli kako će maknuti plastične vrećice iz prodaje ako dobiju one biorazgradive.
Mjesto koje ima tek dvije trgovine i tri restorana godišnje potroši 73 tisuće plastičnih vrećica. To znači da svaki stanovnik godišnje potroši 400 vrećica.
„Kao veliki inovitet vidimo to, veselimo se što ćemo biti prvi. Mi kao ugostitelji nemamo puno plastike, ali drago ćemo izbaciti sve što imamo“, rekao je ugostitelj Toni Biberica.
A koliko je plastika opasna za okoliš, svjesni su samo rijetki.
„Gotovo 90 posto svih morskih ptica imaju mikroplastiku u svojim želucima, 50 posto morskih ptica umire od gladi zato što su im želuci puni plastike i ništa ne mogu jesti. U svim školjkašima koje su testirali u EU i Americi ima mikroplastike. 100 posto svih školjkaša i 80 posto riba ima mikroplastiku“, rekla je Ana Elizabeta Robb.
A prvi je put jedno istraživanje pokazalo da se tragovi plastike nalaze i u ljudskom izmetu.
U oceanima danas ima već 150 milijuna tona plastike. Ako nastavimo ovim tempom, plastičnog otpada će do 2050. godine u oceanima biti više od same ribe. Zato je otok Zlarin, sa svojih dvjestotinjak stanovnika, odlučio uvesti promjene.
Ana je već krenula educirati stanovnike sa prvim sastankom otočana ovog vikenda i tako će nastaviti do ljeta, kako bi svi bili spremni na ovu promjenu.
„Ja sam se odrekao plastične vrećice. Pokušavam s bocama, uzimam staklenu bocu vode pa zamjenjujem. To košta tri kune, to je moj doprinos“, izjavio je Vlado Ljuba, stanovnik Zlarina.
Jadranka Jurić, stanovnica Zlarina rekla je kako ima smeća na otoku i da bi svi trebali izbaciti plastiku iz upotrebe, ne samo Zlarin.
A uskoro neće biti pitanje tko hoće, tko neće. Svi će morati. Europski parlament izglasao je zabranu plastičnih proizvoda kao što su štapići za uši, plastični pribor za jelo i tanjuri, slamke i nastavci za balone. Plan je da se jednokratna plastika potpuno izbaci do iduće turističke sezone, kada stižu tisuće turista.
Što se događa kada dođu turisti preko ljeta?
„Trebalo bi biti jednostavno, većina iz drugih krajeva ima neku ideju o recikliranju. Pogotovo ako im se odmah pruže neke alternative. Mislim, nećemo ih pitati hoćete ovo ili ono, kod nas je tako, hoćeš ili nećeš“, kaže voditeljica projekta Ana Elizabeta Robb.
Projekt Zlarin – otok bez plastike 100 posto funkcionirat će sljedeće godine, a interes se proširio i na obližnje otoke, pa bismo uskoro mogli reći i Prvić – drugi otok bez plastike.
