U Hrvatskoj je čak 600 tisuća ljudi starijih od 25 godina i mlađih od 65 godina koji ne rade niti traže posao, objavio je Večernji list u broju od subote. Većina njih, navodi dnevnik pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS), u godinama je kada se teško zaposliti odnosno stariji su od 50 godina, ali je među njima i gotovo 190 tisuća mladih ljudi koji bi mogli raditi, ali su neaktivni.

To je kontingent radnika koji je zanemaren, a među njima nisu samo slabo obrazovane osobe, kako bi se na prvu ruku moglo zaključiti, nego visokoobrazovane i to žene i muškarci. Zanimljivo je da među neaktivnim građanima ima više akademski obrazovanih žena nego muškaraca. Nije moguće procijeniti u kojoj su dobnoj skupini visokoobrazovani neaktivni građani, jesu li možda većina njih umirovljenici, ali je činjenica da u Hrvatskoj niti radi niti traži posao čak 204 tisuće visokoobrazovanih. Pritom je tu gotovo 97 tisuća muškaraca i 107 tisuća žena, ističe Večernji.

Moguće objašnjenje nelogične situacije

Takva nezainteresiranost za posao građana za koje bi bilo prirodno da rade govori ili o rentnoj ekonomiji ili o sivim djelatnostima u Hrvatskoj. Potpuno je nelogično da u zemlji postoji tako mnogo ljudi koji ne žele raditi pa se nameće zaključak da ostvaruju prihode od kapitala ili nisu prijavili odlazak iz Hrvatske pa rade u inozemstvu, a statistika ih vodi i dalje kao naše sugrađane, navodi dnevnik.

S druge stane spektra je oko dvjesto tisuća neobrazovanih ljudi koji nisu završili ni osnovnu školu i vjerojatno su na socijalnoj skrbi jer sa svojim kvalifikacijama teško mogu naći adekvatno radno mjesto. No i u toj skupini može se pronaći potencijal za pomoćne radnike u turizmu i građevinarstvu kojima nedostaje najviše radnika. I dok 600 tisuća ljudi u Hrvatskoj ne želi tražiti posao i raditi, uvozimo gotovo 70 tisuća stranih radnika, piše Večernji list.