Među 1,24 milijuna hrvatskih umirovljenika nalazi se i 176 tisuća građana koji su dio ili većinu radnog vijeka proveli u inozemstvu, te im se uz inozemne mirovine isplaćuje i pripadajući dio hrvatske mirovine. Građani koji su radili “vani”, bilo da je riječ o nekoj od nekadašnjih jugoslavenskih republika ili u nekoj trećoj zemlji, iz hrvatskog mirovinskog sustava u prosjeku primaju 854 kune mirovine. To je tri puta manje od prosječne hrvatske mirovine, a kako se radi o velikom broju osoba, te isplate umanjuju prosječne vrijednosti isplaćenih mirovina za približno 300 kuna, piše Večernji list.
Bez isplata mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora, prosječna radnička mirovina u cijelosti zarađena u Hrvatskoj lani je bila oko 2800 kuna. Posljednje radno mjesto s kojeg su korisnici međunarodnih mirovina otišli u mirovinu moglo je, ali i nije moralo, biti u Hrvatskoj, jednako tako neki su mogli u Hrvatskoj odraditi većinu, a neki samo manji dio radnog staža. Čak 88 tisuća umirovljenika kojima je mirovina određena prema međunarodnim ugovorima iz hrvatskog sustava prima do 500 kuna mirovine, u prosjeku 228 kuna. Dakle, svaki drugi umirovljenik unutar te skupine korisnika, radio je u Hrvatskoj četiri-pet godina, pa mu je i mirovina mala razmjerno odrađenom stažu.
Daljnjih 40 tisuća osoba dobiva prosječno 716 kuna, oko 15,5 tisuća međunarodnih umirovljenika u Hrvatskoj prima od 1000 do 1500 kuna. Više od 1500 kuna na mjesec dobiva oko 43 tisuće osoba, a među njima je 56 umirovljenika kojima je hrvatski dio mirovine vrlo velik – čak 9000 kuna.
Isplaćivanje u skladu s međunarodnim ugovorima
Sve se te mirovine isplaćuju u skladu s međunarodnim ugovorima, koji su ovih dana ponovo isplivali na površinu nakon što se pokazalo da Hrvatska još raščišćava račune sa zemljama, nekadašnjim jugoslavenskim republikama, s kojima su međunarodni ugovori potpisani desetak godina nakon hrvatskog osamostaljenja.
Prvi takav ugovor potpisan je 1997. godine s Makedonijom, godinu dana kasnije sa Slovenijom, prije 19 godina s Bosnom i Hercegovinom, a prije 17 godina sa Srbijom i Crnom Gorom.
Svima onima koji su stekli pravo na mirovinu u razdoblju od osamostaljenja Hrvatske do zaključenja međunarodnih ugovora mirovine je isplaćivala država u kojoj su zadnjoj radili. Moglo se dogoditi i događalo se da hrvatske mirovine dobivaju osobe koje su bile zaposlene u Hrvatskoj samo mjesec dana, ali jednako tako da srpske ili bosanskohercegovačke mirovine dobivaju radnici koji su u tim zemljama radili mjesec dana. Bolje su, dakako, prolazili ljudi koji su dobivali hrvatske mirovine jer su veće.
U skladu s međudržavnim ugovorima, u Hrvatskoj je posljednja dva desetljeća novi izračun mirovina rađen za približno 80 tisuća ljudi, čije su mirovine određene razmjerno stažu provedenom u Hrvatskoj i drugim zemljama. U mirovinskom zavodu pojašnjavaju da je do ovoga tjedna ostalo otvoreno oko 1800 najkompliciranijih predmeta, čije će se mirovine ubuduće isplaćivati iz više izvora, ovisno o stažu.
Obiteljska mirovina može pasti i za 1000 kuna
Ima slučajeva da obiteljska mirovina padne i za 1000 kuna ako je korisnik mirovine dugo radio u BiH ili Srbiji, gdje su plaće i mirovine znatno manje nego u Hrvatskoj.
Ugovori zaključeni s jugoslavenskim republikama predviđaju da svaka država podmiruje svoje mirovine razmjerno stažu i uplatama doprinosa. Razlika se prebija u međudržavnim potraživanjima i za nju se ne tereti korisnike, kojima sigurno nije lako ako ostanu bez značajnog dijela primanja, piše Večernji list.
