Bivši šef slovenske diplomacije ističe kako je ovom odlukom slovenija prošla lošije nego u sporazumu Račan- Drnovšek, nekadašnji ustavni sudac ističe kako je rješenje na moru prilično neobično, a povijesničar je istaknuo da se 'Hrvatska ponaša kao Josip Broz Tito'. Jean-Claudea Juncker navodno je pozvao hrvatski i slovenski vrh 'da sve riješe uz pivo'.
Presudu arbitražnih sudaca za medije su komentirali neki pravni stručnjaci i bivši aktivni političari, ocjenjujući je kao relativno izbalansiranu, ali izražavajući razočarenje izostankom jače reakcije nekih europskih država i Europske komisije u korist arbitražne presude, kakvoj su se slovenski čelnici nadali.
Prvi koraci za šest mjeseci
ERJAVEC SLAVODOBITNO UPOZORIO VLADU: ‘Hrvatska će se naći u teškom položaju, dosad smo se mogli igrati, ali…’ Opsežnu odluku arbitara tek treba prostudirati i analizirati, no njeno prvo čitanje ne daje povoda "ni za euforiju, ni za razočarenje" ni u Hrvatskoj ni u Sloveniji, kazao je popodne u razgovoru za slovensku televiziju bivši predsjednik države Danilo Tuerk, i sam stručnjak za međunarodno pravo. Slovenija će implementaciju presude trebati tražiti strpljivom dijalogom s Hrvatskom i međunarodnom zajednicom te politikom "malih koraka", a prvi takav korak za implementaciju presude treba napraviti nakon prvih šest mjeseci od njena stupanja na snagu, kazao je Tuerk.
Istodobno, Tuerk je rekao da je razočaran izjavom Jean-Claudea Junckera, koji je navodno kazao da očekuje da će Zagreb i Ljubljana pitanje graničnih problema riješiti u dijalogu, "uz pivo". "Spominjati pivo u takvom kontekstu je omalovažavanje problema koji nije samo slovenski nego i europski, a snažnijom bi reakcijom u korist ostvarenja arbitražne presude Europska unija mogla ojačati svoj međunarodni kredibilitet koji je zadnjih godina narušen, kazao je Tuerk.
Rupel donekle razočaran zbog Jorasa
SLOVENSKI PREDSJEDNIK: ‘Hrvatsku ne amnestira jednostrani izlazak iz arbitraže’
Nekadašnji šef slovenske diplomacije Dimitrij Rupel kazao je u razgovoru za Slovenski radio kako je donekle razočaran presudom arbitara jer neki njeni elementi, kao što je pitanje koridora Slovenije prema otvorenom moru, donose neko specijalno rješenje "koje mu se ne sviđa i koje je ispod onoga kako je to bilo riješeno tzv. parafiranim sporazumom Drnovšek-Račan". Osim toga, Rupel je izrazio razočarenje što je arbitražni sud zaseoke južno od Dragonje, zajedno s parcelom Joška Jorasa, "dodijelio" Hrvatskoj. "Tu je sada nastao neki čvor koji će trebati riješiti", kazao je Rupel, dodavši kako je parafirani sporazum Drnovšek-Račan predviđao da područje južno od Dragonje ostane Hrvatskoj, ali da oni stanovnici koji to žele dobiju slovensko državljanstvo, što se u presudi arbitara ne planira.
Neobično rješenje na moru
Nekadašnji slovenski ustavni sudac Lojze Ude kazao je za Slovensku televiziju da Slovenija u svom zahtjevu za dobivanjem teritorijalnog koridora na otvoreno more "nije uspjela 100 posto" jer su arbitri to pitanje, odnosno kontakt Slovenije i otvorenog mora, "definirali na neobičan način" te da su na kopnenoj granici uglavnom prihvatili granice katastarskih općina kao kriterij, na što Slovenija ranije nije pristajala.
Prema mišljenju koje je u razgovoru za slovenski javni televizijski servis iznio povjesničar, akademik Janko Prunk, Slovenija je arbitražnom presudom dobila jaku "moralnu kartu" za pridobivanje saveznika i pred međunarodnim sudovima, a u sporu i implementaciji arbitraže ne smije odstupati od svojih stajališta. "Hrvati se ponašaju kao Josip Broz koji je pred stotinjak godina na tzv. bombaškom procesu u Zagrebu kazao da ne priznaje taj sud, nego samo sud svoje partije", kazao je Prunk komentirajući hrvatsko stajalište o arbitraži kao nepovratno kompromitiranom postupku.
Prema njegovu mišljenju, nije slučajno što su arbitri za objavu svoje presude odabrali upravo vrh turističke sezone kada mnogo Nijemaca, Austrijanaca i Francuza dolazi u Hrvatsku na ljetovanje, jer su time, po njegovoj ocjeni, željeli reći da žele "mir" i mirno rješenje dugogodišnjeg spora.
Slovenski mediji popodne su javljali o "pljuski" koju je navodno hrvatskoj diplomaciji, svojom izjavom u vezi poštivanja arbitraže i njene primjene, dalo njemačko veleposlanstvo u Zagrebu, dok su izjavu američkog veleposlanika u Ljubljani Brenta Hartleyja, kako je siguran da će dvije države, obje članice EU i NATO-a, svoj bilateralni spor jamačno riješiti te da je SAD opredijeljen za poštovanje međunarodnog prava, ali da ga je u nekim slučajevima "komplicirano" primijeniti, ocijenili kao čudnu i nesklonu Ljubljani.
