Slovenski koridror do otvorenog mora bit će širok 2,5 nautičke milje, rekao je predsjednik Arbitražnog suda Gilbert Guillame.
Guillame je prethodno rekao da "trenutačno nema mjesta gdje je teritorijalno more Slovenije izravno spojeno na otvoreno more, ali ga sud ima dužnost odrediti". Odredio je da je slovenski 'junction' do otvorenog mora bude područje u kojem brodovi i zrakoplovi imaju jednaka prava kao na otvorenom moru. Prethodno je odlučeno da velika većina Piranskog zaljeva, odnosno Savudrijske vale pripada Sloveniji.
"Ova sloboda ne uključuje istraživanje, eksploataciju niti upravljanje prirodnih resursa na području ovog junctiona. Međutim, tu se računa sloboda kretanja, zrakoplova, brodova, kablova i cjevovoda. Te se slobode odnose na sve civilne i vojne brodove bez obzira iz koje su države. I ostali imaju pravo korisiti junction kada putuju u Sloveniju ili iz nje, bez obzira koje su iz države", rekao je Guillame.
Hrvatska donosi regulativu
Pravo komunikacije na području 'junctiona' ne može se ukinuti ni pod kojim okolnostima, rekao je sudac.
"Sud smatra da je pošteno prema Hrvatskoj da može usvojiti regulativu koja se odnosi na nehrvatske brodove i letjelice na području junctiona. Neophodno je da junction bude područje gdje Hrvatska ima pravo reagirati na zahtjev diplomatskog časnika ili zapovjednika broda za pomoć od strane hrvatskih vlasti", rekao je Guillame.
Ranije je objavljeno da granica u Istri slijedi Dragonju i završava na sredini kanala sv. Odorika što znači da zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škriljei kuća Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj. Sud je ranije objavio odluku da je Sveta Gera na hrvatskom teritoriju, ali i priopćio da nema jurisdikciju odlučiti o hrvatskom zahtjevu da slovenski vojni kompleksi ne smiju ostati na hrvatskom teritoriju.
Čitanje odluke Arbitražnog suda počelo je spornim mjestima na sjevernoj hrvatsko-slovenskoj granici. Predsjednik suda Gilbert Guillame dosad je pročitao i odluke da granice na Muri i Sutli idu katastarskom granicom, a u Murskom Središću sredinom Mure.
TIJEK ČITANJA PRESUDE ARBITRAŽNOG SUDA:
15:35 - "Trošak će zajednički platiti dvije države", dodao je sudac na kraju. Onda je počeo čitati cijelu presudu.
15:25 - "Strane su duboko podijeljene po pravu pristupa otvorenom mora. Sud smatra da termin "otvoreno more" predstavlja mjesto gdje se dvije strane ukrštavaju. Riječnik ne podupire da termin "junction" podrazumijeva smjer ili fizičku povezanost.Sud je odlučio da liniju sredine treba izmijeniti kako bi se Sloveniji nadoknadio efekt zatvorenosti zbog prirodne konfiguracije terena", kazao je sudac Guillaume koji je prethodno objasnio da će granica u Piranskom zaljevu biti ravna linija koja povezuje točku usred zaljeva.
"Trenutačno nema mjesta gdje je teritorijalno more Slovenije izravno spojeno na otvoreno more", rekao je Guillaume.
Tribunal ima dužnost odrediti slovenski junction. Tribunal odlučuje da je junction između slovenskog teritorijalnog mora i otvorenog mora područje gdje brodovi i zrakoplovi uživaju ista prava od strane Slovenije, kao što ih uživaju na otvorenom moru. Junction će biti oko 2,5 nautičkih milja širok i bit će spojen na granicu.
Tribunal zaključuje da junction označava fizičku lokaciju između dva ili više područja, a u ovom slučaju Tribunal definira tu riječ kao vezu između teritorijalnog mora Slovenije i područja izvan teritorijalnog mora Hrvatske i Italije. Tribunal također smatra da se junction može smatrati kao doslovno geografska linija ili područje, primjerice junction između Atlantika i Sredozemlja je na području Gibraltara. Dakle, može biti riječ o liniji ili o području.
Sud im je dao na korištenje dio hrvatskih teritorijalnih voda kako bi mogli imati nesmetan pristup međunarodnim vodama.
"Hrvatska mora zadržati pravo da zadrži svoju regulativu na drugim područjima svojih teritorajlnih voda. Kako bi rezultat bio pošten, neophodno je da na području junctiona hrvatska ima pravo reagirati na zahtjev diplomatskog časnika ili zapovjednika broda za pomoć od strane hrvatskih vlasti. Hrvatska na ovom području mora imati pravo po pitanju žrtava na moru", rekao je sudac hrvatska prava.
15:12 - Nezadovoljan odlukom, Joško Joras napustio je sudnicu. Korisnici na društvenim mrežama već su duhovito saželi današnju presudu Arbitražnog suda: Slovenija je dobila Piranski zaljev, a Hrvatska Joška Jorasa koji je, kažu njegovi sunarodnjaci, ostao "u ofsajdu".
15:06 - Sloveniji je pripalo gotovo tri četvrtine Piranskog zaljeva, što je više i od dogovora Račan-Drnovšek iz 2001. godine. Odluka je na tragu prijedloga koji su 2001. godine predlagali tadašnji hrvatski premijer Ivica Račan i tadašnji slovenski predsjednik Janez Drnovšek. Odlukom Tribunala, na Jadranu nema područja gdje bi se primjenjivao režim otvorenog mora.
15:00 - Što se granice u Piranskom zaljevu tiče, Slovenija je - po riječima suca - upravljala tim područjem, a Hrvatska nije pa stoga Sud više uvažava argumentaciju Slovenije.
14:56 - "Strane se slažu da nije bilo formalne podjele zaljeva između republika prije raspada Jugoslavije. Također se slažu da nije uspostavljeno zajedničko pravo upravljanja zaljevom pa je delemitacija utvrđena po efektivnosti na dan proglašenja nezavisnosti. Obje strane se pozivaju na policijske patrole. Slovenija smatra da je cijeli (Piranski) zaljev slovensko područje, a Hrvatska tvrdi da ima pravo jurisdikcije na jugozapadnom dijelu zaljeva te da se slijedi središnja crta razgraničenja",objasnio je sudac.
14:45 - Sudac je počeo čitati odluku o Piranskom zaljevu. Tribunal zaključuje da je 25. lipnja 1991. proglašenjem neovisnosti Hrvatske i Slovenije, Piranski zaljev je bio unutarnja voda Jugoslavije.
"Hrvatska osporava sve točke koje je Slovenija navela vezano uz Piranski zaljev. Što se tiče konvencije o teritorijalnom moru, sud primjećuje da je 1987 Jugoslavija donijela unutarnji akt što se tiče mora. Hrvatska je podnijela stav da Jugoslavija nikad nije iscrtala završnu granicu zaljeva i nije objavila odgovarajuću kartu", kaže sudac Guillaume.
14:37 - Sudac Gilbert Guillaume prelazi na čitanje dijelova presude koji se odnose na ono što se najviše iščekuje - granicu između Slovenije i Hrvatske u Istri odnosno Piranskog zaljeva. Na rijeci Dragonji granica slijedi tok rijeke po sredini kanala - stoji u presudi.
Prema tome, Joško Joras odlukom Arbitražnog suda od sada službeno živi u Republici Hrvatskoj.
14:35 - Što se tiče vojarne na Svetoj Geri, ona je na teritoriju Hrvatske - stoji u presudi. Slovenska vojska ondje ne smije ostati.
14:33 - Za područja Gorjanci i Žumberak, Sud primjećuje da povijesne austrougarske granice nisu postojale na tom području te smatra da granica slijedi zadana ograničenja. Što se tiče Murskog Središća, Sud smatra da granica ide sredinom rijeke - pročitao je sudac Guillaume.
14:20 - Sudac Guillaume iznosi sada na kojim se područjima nalaze sporne granične točke između Slovenije i Hrvatske. Na rijeci Muri granica se uglavnom poklapa s katastarskom granicom - kazao je.
"Tribunal smatra da su katastarske granice u principu granice između dviju država. Također postoji pretpostavka da je granica svake republike vanjska granica perifernih distrikata koji su određeni u katastru. Ovaj pristup je konzistentan sa sljedećim: katastarske granice moraju se poklapati s granicama republika pa ako se katastarska granica razlikuje od pravnih granica, to je katastarska granica koju treba prilagoditi. Granica svake države mora biti definirana općinama i to su one definirale unutar svojih katastarskih distrikata", objasnio je prethodno sudac Guillaume.
14:10 - "Odluka je složen dokument na 380 stranica. Kao što je običaj, pročitat ćemo samo ključne dijelove presude, a ostale sažeti. Elektronička kopija presude bit će javno dostupna odmah po završetku današnjeg ročišta", rekao je sudac Guillaume.
Rekao je da su Hrvatska i Slovenija pristale na to da će presuda Suda biti obvezujuća. "Složili su se da će obje strane poduzeti sve kako bi primijenili presudu šest mjeseci od njezinog donošenja", kazao je sudac.
14:05 - Arbitražni suci su ušli u sudnicu Arbitražnog suda u Palači mira u Haagu. Sudac Gilbert Guillaume predstavio je svoje kolege. Potom je počeo iznositi kronologiju Arbitražnog sporazuma od 2009. naovamo. Time je počelo čitaje presude o teritorijalnom sporu Hrvatske i Slovenije.
14:02 - Premda su Hrvatska i Slovenija 1992. godine međunarodno priznate i temeljem izjave Badinterovoj komisiji da nemaju međusobnih teritorijalnih sporova, čime s priznale međurepubličku granicu na kopnu iz vremena bivše SFRJ kao međudržavnu, Arbitražni sud trebao bi danas presuditi i o nekoliko spornih točaka na kopnu - piše Hina.
13:55 - Slovenski dnevnik 24 Ur objavio je, pozivajući se na neimenovane izvore, da bi odluka Arbitražnog suda trebala biti povoljan za Sloveniju.
13:40 -Bivši švedski premijer i šef diplomacije, a danas supredsjedjedatelj Europskog vijeća za vanjske odnose, Carl Bildt, objavio je na Twitteru sljedeće: "Međunarodna zajednica će vjerojatno snažno podržati zaključke arbitraže u hrvatsko-slovenskom sporu". Nakon priopćenja njemačke Vlade, ovo je još jedna snažna međunarodna poruka Hrvatskoj da ne podržava njezin službeni stav kako je ova arbitraža za nju nepovratno završena.
Nepovratno kontaminiran proces
Hrvatska je potkraj srpnja 2015. ocijenila da je arbitražni proces, započet 2009. godine dogovorom tadašnje hrvatske premijerke Jadranke Kosor i tadašnjeg slovenskog premijera, a danas predsjednika Boruta Pahora, nepovratno kompromitiran otkrićem da su slovenski predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. Hrvatska Vlada, tada na čelu s premijerom Zoranom Milanovićem, odmah nakon jednoglasne odluke Hrvatskog sabora, koncem srpnja 2015. je pokrenula postupak izlaska iz arbitraže pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove "teške povrede".
Plenković: Mi u tome ne sudjelujemo
Stav je aktualne Vlade i sadašnjeg premijera Andreja Plenkovića da je arbitraža za hrvatsku stranu nepovratno završena i pitanje granica treba riješti na drukčiji način.
Premijer Plenković danas je na sjednici Vlade ponovio isto: "Ponavljam čvrst, jasan i nepromijenjen stav RH – slijedom odluke Hrvatskog sabora iz ljeta 2015. godine – za nas je taj arbitražni proces zbog krivnje slovenske strane, od strane Slovenije imenovanog suca i tadašnje slovenske agentice, bio nepovratno kontaminiran, kompromitiran, zbog očite sprege i utjecaja na rad suda."
Slovenija čeka odluku koja će "zaokružiti njenu državnost"
Hrvatska je 2009. u arbitražni proces ušla pod pritiskom slovenske blokade pristupnih pregovora. Pitanje kopnene i morske granice Hrvatske i Slovenije trebalo je biti određeno u skladu s međunarodnim pravom, no 2013. godine Slovenija je službeno obznanila da će smatrati kako arbitražni sporazum nije ispunio svoju zadaću ako ne dobije teritorijalni kontakt s otvorenim morem. Danas slovenska javnost i mediji s nestrpljenjem čekaju objavu odluke Arbitražnog suda tvrdeći da će ona nakon 26 godina donijeti pravno obvezujuću odluku o granici na moru i kopnu i da će to biti "konačno rješenje" kojim će "biti zaokružena slovenska državnost".
Merkel pozvala Hrvatsku da poštuje i provede odluku suda
U međuvremenu se oglasila i njemačka Vlada pozivajući Hrvatsku da poštuje i provede odluku arbitražnog suda o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije.
Vlada kancelarke Angele Merkel, prema priopćenju iz Berlina, ističe da se "odluke arbitražnih sudova moraju poštivati te da ih stranke moraju implementirati".
