Nije nepoznanica da je Hrvatska suočena s lošom demografskom slikom, no posebno zabrinjavaju sve malobrojnije generacije srednjoškolaca. Prema podacima baze Školski e-Rudnik (ŠeR) Ministarstva znanosti i obrazovanja, iz hrvatskih je osnovnih i srednji škola "nestalo" ukupno 50.889 učenika, što je u postotku 10 posto učenika manje u aktualnoj školskoj godini (2020./2021.) naspram 2013./2014. godine kada je Hrvatska tek ušla u Europsku uniju, piše Slobodna Dalmacija.
U tom se razdoblju broj učenika smanjio za petinu, s 178.444 učenika prije sedam godina, na ovogodišnjih 144.137 učenika, a u Hrvatskoj ne postoji županija u kojoj se broj srednjoškolaca u posljednjih sedam godina povećao. Nešto blaži pad broja učenika vidljiv je u osnovnim školama (5%): prije sedam godina u osnovnoškolskom sustavu bilo je 330.763 učenika, a trenutno ih je 314.181, a tri hrvatske županije čak bilježe i porast broja osnovnoškolaca - Grad Zagreb (oko 10%), Istarska županija (oko 7%) i Dubrovačko-neretvanska (4%).
Pad broja učenika i rast broja zaposlenih
Sukladno tome, pao je i broj razrednih odjela u srednjim školama. Prije sedam godina prosječni srednjoškolski razred brojio je 23,17 učenika, dok je trenutna brojka 19,18 đaka.
Istovremeno, dok se broj srednjoškolaca smanjuje, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), broj zaposlenih u srednjoškolskom sustavu se povećao. Primjerice, 2013./2014. godine bilo je zaposleno 17.456 nastavnika, dok je 2019./2020. bilo zaposleno njih 17.796, a podaci DZS-a za ožujak 2021. pokazuju da je obrazovanje resor u kojemu je broj ukupno zaposlenih rastao i u protekloj godini obilježenoj pandemijom za oko dva posto.
Za upis u prvi razred srednjih škola na jesen predviđeno je 46.823 slobodnih mjesta, a učenika koji bi iz osnovne škole trebali prijeći u srednjoškolske klupe je svega 38.303 ili gotovo 800 manje nego prošle godine.
Demograf i profesor na zagrebačkome Ekonomskom fakultetu, Anđelko Akrap pojasnio je zašto negativni demografski trendovi najviše dolaze do izražaja u učeničkoj populaciji.
'Iseljavanje čitavih obitelji'
"Uzrok može biti iseljavanje čitavih obitelji. Kada djeca završavaju osnovnoškolsko obrazovanje i idu prema srednjoj školi obitelji su mobilnije. Naravno, to ne objašnjava čitavu pojavu. Podsjećam i kako smo 2009. godine digli broj živorođene djece na više od 44 tisuće, ali iza toga bilježimo konstantan pad. Sve to nam govori da gubimo buduće kapacitete, ne samo za srednjoškolsko nego i visokoškolsko obrazovanje", rekao je za Slobodnu Akrap.
Također, pozvao je na snažnu intervenciju države te smatra da bi donošenje razvojne strategije omogućio ravnomjeran razvoj na cijelom hrvatskom prostoru.
"Od šezdesetih godina naovamo sve politike gospodarskog razvoja imale su izrazito negativne učinke na razmještaj u prostoru, što je neizravno vodilo kreiranju društvenih i gospodarskih aktivnosti samo u pojedinim segmentima, to jest u velikim gradovima. Naći ćemo se pred problemom da će se pojedine srednje škole morati gasiti, zato nam je potrebna totalna reforma obrazovnih kapaciteta", naglasio je.
Pad broja studenata
"Osnovnoškolsko obrazovanje je obvezno, za razliku od srednjega i visokog školstva. Već sada vidimo da, osim u srednjim školama, pada i broj studenata u visokom obrazovanju, osim na onim studijima koji su traženi na tržištu rada. Određene procjene pokazuju vezu između pada interesa za obrazovanjem i nedostatka kvalitetnih radnih mjesta", rekao je ekonomski analitičar DamirNovotny.
"Primjećujemo kako dio učenika nakon završetka osnovne škole radije prolazi neke oblike strukovnog cjeloživotnog obrazovanja, poput onih na pučkim otvorenim učilištima, dakle kraće obrazovne cikluse za keramičara, polagača podova, parketara. Tome je često razlog neusklađenost postojećeg sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada", rekao je Novotny te dodaje da postoji ozbiljan politički problem po pitanju obrazovne infrastrukture.
"Možemo reći da je otprilike jedna trećina školskih infrastrukturnih objekata danas višak, pogotovo kada govorimo o područnim školama i nekim srednjim školama. Imamo područnih škola u kojima je više učitelja nego učenika. Ali morate imati zaposlenih nastavnika, jer je politička prosudba da tako zadržavamo život u nekom području, a definitivno tako "podižemo" i zaposlenost – smatra Novotny.
Posebno teško u Šibensko-kninskoj županiji
Posebno teška situacija je u srednjim školama Šibensko-kninske županije, gdje je broj srednjoškolaca u proteklih sedam godina pao za više od 28 posto.
"Moja je škola u zadnjih sedam godina izgubila 120 učenika. Razlozi su uglavnom demografski, manji je broj djece, ima sigurno i iseljavanja, i prema Zagrebu, i izvan Hrvatske. Ali djeci nisu atraktivni ni neki strukovni programi. Stolare teško upisujemo, krojače smo izgubili, mesare i pekare ne znam kad smo zadnji put upisali", rekao je ravnatelj srednje Strukovne škole u Šibeniku i član predsjedništva Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, DraženSekso.
