Gruba računica, bazirana na podacima o iseljeništvu hrvatskih građana koje objavljuju inozemni statistički zavodi te na njima utemeljenim pretpostavkama, sugerira da Hrvatska danas ima manje od četiri milijuna stanovnika koliko je imala sredinom prošle godine (4,125.700 ) kada je Državni zavod za statistiku objavio procjenjeni broj koji je temeljio na podacima o razlici u broju umrlih i broju rođenih te službenim podacima o broju odseljenih i doseljenih.
Prema podacima DZS-a, 2016. Hrvatska je imala 155.000 ljudi manje nego što je bilo 2011. godine, a sada je pad još i dramatičniji jer DZS podatke o iseljeništvu dobiva od MUP-a, a oni se odnose samo na one iseljenike koji su uredno odjavili prebivalište u Hrvatskoj što je manjina.
Stoga treba pomno pratiti i podatke o tome koliko se stanovnika s hrvatskim državljanstvom prijavilo u neke druge države, o čemu pak podatke vode tamošnji statistički zavodi. Jer naši iseljenici da bi ostvarili prav aiz drugih država ondje moraju biti legalno prijavljeni. Istovremeno, u Hrvatskoj ne snose nikakve posljedice ako se ne odjave. Čak štoviše, zadržavaju određenu razinu prava.
Stoga se može očekivati da su podaci država u koje se osobe doseljavaju pouzdaniji pa ne treba čuditi što se podaci o iseljenima hrvatskog statističkog zavoda i podaci o useljenima iz stranih statističkih zavoda ozbiljno razilaze.
Hrvatska i njemačka statistika
Tome u prilog govori i primjer posljednih službanih podataka iz 2016. kada se prema DZS-u iz Hrvatske u Njemačku iselilo 20.432 ljudi, dok je prema njemačkoj statistici doseljeno 57.155 ljudi. U razdoblju, pak, od 2011. do kraja 2016., prema DZS-u, u Njemačku se iselilo ukupno 45.455 osoba, a prema podacima Njemačke doselilo je 206.654!
Slična situacija je i kad je u pitanju Austrija. No i podacima austrijskih i njemačkih državnih zavoda treba pristupati s oprezom jer svi građani s hrvatskom putovnicom koji su se doselili u te države nisu nužno morali doći iz Hrvatske.
Ipak, uzmemo li da je trećina, ili čak 40 posto, ukupnog broja hrvatskih državljana registriranih u Njemačkoj i Austriji zapravo stigla iz BiH ili neke druge države, gruba računica i dalje pokazuje da je današnji broj stanovnika Hrvatske već sada - manji od četiri milijuna, piše Jutarnji list.
Broj hrvatskih stanovnika prirodnim se putem, od početka 2011. do kraja ožujka 2018., smanjio za 95.847 osoba. Dakle, toliko je osoba više umrlo nego što ih se rodilo.
Računica s iseljenicima
Razlika između broja doseljenih i odseljenih u razdoblju od početka 2011. do kraja 2016., pak, iznosi negativnih 63.583 stanovnika. Uzmu li se kao početna pozicija podaci iz 2011. odnosno 4,280.600 stanovnika i oduzme saldo odseljenih i doseljenih od 2011. do 2016. te negativna razliku između rođenih i umrlih od 2011. do travnja 2018,. što iznosi 159.430 osoba, Hrvatska bi brojila oko 4,12 milijuna stanovnika. No, samo ako se unatrag godinu dana nitko nije iselio. Pretpostavimo li da će saldo iseljenih i doseljenih biti isti kao lani govorimo o 4,1 milijun stanovnika.
Korigiraju li se pak podaci DZS-a koji se tiču iseljeništva u Njemačku u razdoblju od 2011. do 2016. godine i uzme u obzir razlika između iseljenih 45.455 osoba i u Njemačkoj doseljenih 206.654 što iznosi je 161.199 osoba te uračuna li se u to još da je 40 posto useljenih Hrvata iz drugih država dođe se do brojke od oko 100.000 osoba. Oduzme li se taj broj od 4,1 milijun stanovnika, Hrvatska bi se danas nalazila negdje na četiri milijuna stanovnika. A gdje su još iseljeni u druge države.
