Lani je u našoj zemlji rođeno 39.939 beba, a umrlo je 50.386 osoba. Nastavljen je tako dugogodišnji trend negativnog prirodnog prirasta jer usporedba s ranijim statističkim podacima pokazuje da je posljednji pozitivan prirodni prirast u Hrvatskoj zabilježen 1997. godine. Statistički podaci pokazuju i da je 2013. godine, prvi put od 2003. godine, broj živorođenih bio manji od 40.000, piše Glas Slavonije.
U 2013. zabilježen je pad broja živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 4,4 %, tj. rođeno je 1832 djece manje nego u 2012. Ukupan broj rođenih u 2013. bio je 40.083 djece, od toga 39.939 živorođene djece i 144 mrtvorođene djece. Od 39.939 živorođene djece 51,9 % bila su muška, a 48,1 % ženska djeca. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2013. iznosila je 9,4.
Stopa mortaliteta
U 2013. zabilježen je pad broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu, umrlo je 1324 osobe manje nego u prethodnoj godini. Od ukupnog broja umrlih osoba (50.386) u 2013. godini, 49,6 % odnosilo se na muške osobe, a 50,4 % na ženske osobe. Stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) u 2013. iznosila je 11,8. Stopa prirodnog prirasta u 2013. u Hrvatskoj je bila negativna i iznosila je -2,5 (-10.447 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 79,3. U 2013. u svim županijama i Gradu Zagrebu bio je negativan prirodni prirast. Najveći negativni prirodni prirast bio je u Sisačko-moslavačkoj županiji, i to -1116 uz vitalni indeks od 54,5.
Pozitivan prirodni prirast bio je u 77 gradova/općina, a negativan je bio u 468 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je deset gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.
Među deset najstarijih zemalja na svijetu
Sve u svemu, pred Hrvatskom nije populacijski lijepa budućnost. Statistika govori da nas je od 1991. do 2012. čak 171 tisuća manje, a tomu, naravno, treba dodati i sada već desetke tisuća onih koji su zemlju napustili zbog ekonomskih razloga, i to u najproduktivnijim godinama za rad. Ne ohrabruje ni podatak da je prosječan broj djece u obiteljima 1,4, a čak 28,6 posto parova je bez djece. Hrvatska se prema udjelu starijih od 65 godina u ukupnome stanovništvu nalazi među deset demografski najstarijih zemalja u svijetu. Prema istraživanju prof. dr. sc. Ive Nejašmića iz Centra za politološka istraživanja u Hrvatskoj će 2031. godine biti 3,68 milijuna stanovnika, 756.000 (17,1%) manje nego tijekom zadnjeg popisa stanovništva 2011. godine. Prema njegovu izračunu to bi značilo da će u sljedećih 17 godina Hrvatska godišnje gubiti grad veličine Bjelovara (oko 25.000 stanovnika) ili tri stanovnika svakoga sata! Prema tim prognozama Hrvatska će 2031. imati otprilike podjednak broj stanovnika kao 1928. godine. http://www.glas-slavonije.hr/241985/1/Hrvatska-odumire-do-2031-bit-ce-nas-750-tisuca-manje
