Iako je ministar financija Zdravko Marić nedavno najavio kako će Vlada u sljedeće četiri godine nastojati smanjiti poreze na dohodak i dobit, čini se da bi već od Nove godine Hrvate mogao dočekati novi namet. Naime, prema aktualnom prijedlogu, zemlje članice Europske unije trebale bi plaćati 0,80 eura po kilogramu nereciklabilnog otpada. Takozvani porez na nereciklabilnu plastičnu ambalažu, jedan je od novih nameta kojima se želi financirati otplata dijela kredita od 750 milijardi eura koje služe kao mjere za oživljavanje europskih gospodarstava pogođenih koronakrizom.
Taj će porez, sa stopom od 800 eura po toni nereciklabilne plastike sve članice EU-a uvesti 1. siječnja 2021. te njime otplaćivati zajednički dug. Tako će novac završavati u briselskoj blagajni, a ne u državnim proračunima zemalja članica. Jedina možebitno dobra vijest u cijeloj priči jest ta da porez ne bi trebao biti izravno na teret građana, piše Glas Slavonije.
Eliminiranje plastike
EU već nekoliko godina nastoji eliminirati plastični otpad. Prije dvije godine predstavljena je Strategija za upravljanje plastičnim otpadom, s ciljem ograničavanja upotrebe jednokratne plastike i uvođenja troškovno prihvatljivog recikliranja sve plastične ambalaže do 2030. No, ta je tema toliko kontroverzna da je Bruxelles prepustio njeno rješavanje zemljama članicama, a tu se rodila i ideja o porezu.
Naime, sve je započelo upravo u vrijeme donošenja Strategije, kineskom odlukom o prestanku uvoženja plastičnog otpada. Kina je, naime, svjetski lider u recikliranju, a EU je ondje izvozio 85 posto svoje plastike. Sada u EU-u 31 posto plastičnog otpada završi na odlagalištima, 30 posto se reciklira, a 29 posto se koristi za proizvodnju energije spaljivanjem. Europski dužnosnici smatraju da bi novim porezom uspjeli osigurati dodatan izvor prihoda.
Ništa nije definirano
No, osim porezne stope još ništa nije definirano. Tako bi Europska unija do kraja ove godine trebala utvrditi kriterije za određivanje reciklabilnosti plastike te način prikupljanja poreza (zajedničkim pravilima ili će to određivati svaka država za sebe). Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća, Charles Michel, umirili su siromašnije članice EU-a s manjim reciklažnim kapacitetima kako će se kreirati "mehanizam da se izbjegne pretjerani regresivni utjecaj na nacionalne doprinose". Pretpostavlja se da to znači ograničavanje iznosa koji bi plaćale siromašnije države, kako bi se izbjegao još jedan financijski udarac. No, pojedinosti poreza morat će se utvrditi posebnim zakonom koji treba proći glasovanje u Europarlamentu i Vijeću.
U cijeloj situaciji su najglasniji kritičari. Jedni su zabrinuti zbog smanjenja poreznih prihoda koje će se dogoditi s povećanjem količine recikliranog otpada, dok drugi, uglavnom industrijalci, tvrde da prihodi od poreza na otpad neće biti namijenjeni razvoju infrastrukture za prikupljanje i recikliranje. Smatraju da potencijalnih šest do osam milijardi eura godišnje neće biti dostupno kružnom gospodarstvu, što znači da će se troškovi recikliranja dodatno povećati, a proizvođači će u tom slučaju prijeći na materijale s još većim utjecajem na okoliš.
Ipak, u Europskoj komisiji novi porez smatraju inovativnim i predstavljaju ga kao "doprinos proračunu EU-a namijenjen poticanju država članica na povećanje recikliranja plastičnog otpada". Tako bi i Hrvatska trebala biti potaknuta na regulaciju provedbe vlastitih mjera te izmjene sadašnjih propisa o gospodarenju otpadom, ali i stavljanju na tržište proizvoda upakiranih u nereciklabilnu plastiku. Time bi se trebalo pozabaviti novoformirano Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
