U Akciji Bljesak su hrvatski branitelji 1. svibnja 1995. u manje od 32 sata s oko 7200 vojnika i policajaca oslobodili dijelove zapadne Slavonije koji su četiri godine bili okupirani. Operacijom Bljesak je uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb - Lipovac, kao i željeznička pruga prema istočnoj Slavoniji. U operaciji su poginula 42 hrvatska branitelja, a 162 bila su ranjena.
Državni vrh u Okučanima
U Okučane, na obilježavanje 27. obljetnice VRO Bljesak, stigao je državni vrh - predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković te predsjednik Vlade Andrej Plenković. Predsjednik i premijer koji su u lošim odnosima već neko vrijeme nisu se ni pogledali ni podravili, ali je bilo manje neugodno nego neki dan na Klisu kada su bili jedan do drugog. Sad je između njih bio - Jandroković.
Položili su vijence i kod spomen obilježja „Kristalna kocka vedrine“. Po polaganju vijenaca intonirana je hrvatska himna, uslijedilo čitanje poginulih i minuta šutnje a potom su nad Okučanima nadletjela dva MIG-a Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Svečanosti u Okučanima, među ostalima nazoče brojni članovi vlade, saborski zastupnici, braniteljske udruge i drugi.
Predsjednik Milanović kazao je kako je akcija Bljesak bila velika pobjeda hrvatske vojske.
"Hrvatska je unatoč svemu "slavno završila rat", no sam kraj rata Hrvatsku je koštao žrtava zbog političkih projekata drugih zemalja.S malo vojnika još ,još manje opreme, uvjetima međunarodne izolacije i nepriznanja, embarga na oružje hrvatska vojska je preuzela inicijativu i do pobjede na kraju u Oluji nije gubila inicijativu. Hrvatska vojska je od kraja '91. preko Bljeska do Oluje imala inicijativu i slavno završila rat", poručio je Milanović.
Pitanja nisu bila dozvoljena, a izjavu će predsjednik dati u Varaždinu.
"Naša pobjeda u Domovinskom ratu postaje još veća u vrijeme invazije na Ukrajinu. Kad vidimo koliko brutalno može biti kad agresor napadne slabiju državu", rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Na pitanje oko razjedinjenog državnog vrha rekao je da vizija predsjednika Tuđmana svima treba biti primjer i uzor.
"Došao sam se pokloniti žrtvi hrvatskih branitelja", rekao je.
Plenković
Premijer Andrej Plenković je rekao da je prošlo 27 godina nakon Bljeska. "Kocke vedrine simbolika su onih koji su dali svoj život za našu slobodu. Generacije koje dolaze trebaju znati što se događalo u vrijeme okupacije i operacijama u kojima je oslobođeno ovo područje", rekao je.
"Važno je da sve generacije znaju što se događalo početkom 90-godina", rekao je zahvalivši braniteljima, vojnicima i policajcima koji su sudjelovali u obrani hrvatske države.
"Vjerujem da smo s vremenom uspjeli riješiti probleme koji su mučili branitelje i njihove obitelji. Naš je zadatak jačati domovinsku sigurnost i sve ono što će Hrvatsku učiniti sigurnom u okviru EU i NATO-a", poručio je premijer.
Svima je čestitao i Praznik rada.
Zbog Bljeska napadnuto središte Zagreba
Tijekom akcije srušen je i zrakoplov legendarnog pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Rudolfa Perešina, koji je u vrijeme najjačih napada na Hrvatsku 1991. godine zrakoplovom MiG-21 prebjegao u Austriju.
U Bljesku su po prvi puta u Domovinskom ratu korišteni masovniji udari hrvatskog zrakoplovstva, a taktičko iznenađenje bili su i tenkovi, dopremljeni željeznicom, koji su ulazili izravno u borbu.
Zbog vojnog poraza u operaciji Bljesak, srpski pobunjenici su 2. svibnja 1995. napali središte Zagreba raketnim sustavom "Orkan" s kasetnim punjenjem, tzv. "zvončićima", pri čemu je poginulo sedmero ljudi, a oko 200 ih je ranjeno.
Tadašnjeg vođu srpskih pobunjenika Milana Martića Međunarodni sud u Haagu je, uz ostalo, i zbog zapovijedi da se napadne Zagreb pravomoćno osudio za ratni zločin na 35 godina zatvora.
Bljesak je prethodio vojno-redarstvenoj operaciji Oluji, koja je uslijedila nakon tri mjeseca, 5. kolovoza 1995. a kojom je uspostavljen državno-pravni poredak na cijelom području Republike Hrvatske, osim u istočnoj Slavoniji.
No, tim operacijama te s nekoliko idućih pobjeda Hrvatske vojske stvoreni su uvjete u kojima je od 15. siječnja 1996. počeo proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, a završio 15. siječnja 1998., kada je to područje (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), konačno vraćeno u sastav Hrvatske.