Hrvatsko društvo za neuroimunologiju i neurogenetiku i Klinika za neurologiju KBC Sestre milosrdnice već 19 godina svake prve subote u prosincu organiziraju tradicionalni simpozij Gdje smo u neurologiji?– medicina temeljena na dokazima.
Tijekom ovogodišnjeg, online simpozija, na kojem sudjeluju svi vodeći neurolozi iz Republike Hrvatske, predstavit će se najnovije ovogodišnje spoznaje o dijagnostici i liječenju neuroloških bolesti . Temelj su najnovije spoznaje o utjecaju COVID-19 infekcije na mozak te uzrocima enceflopatije, moždanih udara, poliradikuloneuropatija koje se događaju kod bolesnika zaraženih COVID-19 virusom.
Prof.dr.sc. Vanja Bašić Kes, jedna od organizatorica ovog simpozija, zajedno sa suradnicima je autorica sveučilišnog udžbenika Multipla skleroza. Radi se o prvom udžbeniku i prvoj knjizi posvećenoj tematici multiple skleroze. Svi vodeći neuroimunolozi iz Hrvatske i regije sudjelovali su u pisanju knjige i dali veliki doprinos nastanku ovog važnog udžbenika.
"Mislim da je korona nažalost krivac da se neke neurološke bolesti neće prepoznati kada bi se trebale prepoznati, a to znači pri pojavi prvih simptoma. Neurološle bolesti poput moždanog udara, epilepsije, krvarenja u mozak imaju nagli nastup i takvi bolesnici se primaju putem hitne službe te im se hitno obavljaju pretrage i ordinira terapija", rekla je Bašić Kes, pa nastavila:
"Problem su ostali neurološki bolesnici, npr. bolesnici s
multiplom sklerozom, neurodegenerativnim bolestima, autoimunim
bolestima, čiji simptomi nisu dramatični
i kod njih možemo očekivati da se u strahu od korone neće
javiti na pregled neurologu".
Što će se dogoditi s ovim pacijentima ako se pandemija produži?
"Ako se pandemija produži, bojim se da će biti problem sa manjkom liječnika, medicinskih sestara, pomoćnih radnika pa će biti teško zbrinuti sve bolesnike.
Tijekom pandemije, na Klinici za neurologiju KBC Sestre milosrdnice, trudili smo se svim silama pomoći svim našim bolesnicima iako smo imali i zaražene bolesnike i zaražene djelatnike Klinike", rekla je Vanja Bašić Kes. Neurolozi su, kada god su bili u mogućnosti, komunicirali s pacijentima telefonom. Ipak, i dalje veliki broj pacijenata dolazi na preglede, dijagnostičku obradu unutar Dnevne bonice ili na bolničko liječenje.
"Nastojimo biti dostupni svim našim bolesnicima, pružiti im adekvatnu dijagnostičku obradu, te liječenje koje im je potrebno. Nažalost, određeni broj bolesnika zbog straha izbjegava dolaziti na preglede".
Multipla skleroza je kronična, autoimuna bolest bez lijeka
U Zavodi za neuroimunologiju i neurogenetiku liječi se oko 700 bolesnika oboljelih od multiple skleroze i drugih neurogenetskih bolesti i za sada nije bilo prekida u liječenju tih bolesnika. Multipla skleroza je kronična, autoimuna bolest, nepoznate etiologije, koja se ne može izliječiti, ali se zahvaljujući dobroj terapiji može staviti pod kontrolu.
Brojni su lijekovi, tzv. Imunomodulatorna i imunosupresivna terapija dostupni za liječenje MS bolesnika, a u Republici Hrvatskoj se rade i znanstvena istraživanja kojima je cilj doći do što boljih terapijskih opcija.
Udžbenik Multipla skleroza, kao i simpozij Gdje smo u neurologiji 2020? – medicina zasnovana na dokazima će pomaći kolegama neurolozima da što prije prepoznaju multiplu sklerozu kao i ostale neurološke bolesti i ordiniraju odgovarajuću terapiju.
