Na novoj ljestvici izvješća Indeksa učinka klimatskih promjena (CCPI) za 2022. Hrvatska je na 28. mjestu, što je u usporedbi s prošlogodišnjim izvješćem za 10 mjesta lošiji plasman, a najbolje kotiraju Danska, Švedska i Norveška.
Novi redoslijed država rangiranih s obzirom na uspjehe i napretke u borbi protiv klimatskih promjena na nacionalnoj i međunarodnoj razini prikazali su koautori indeksa za 2022. na ovogodišnjoj UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu, priopćilo je u četvrtak Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR).
Ističe se kako je Hrvatska nacionalne dugoročne strategije usvojila u lipnju 2021. te se i dalje oslanja na fosilna goriva i jedina je članica EU-a bez jasnog plana postupnog ukidanja ugljena. "Općenito, stručnjaci CCPI ne vide hrvatske ciljeve kao dovoljne".
Uspješnost u području zaštite klime promatranih zemalja, koje zajedno čine 92 posto globalne emisije stakleničkih plinova, procjenjuje se u četiri kategorije, a u dvije od njih, emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije, Hrvatska je dobila lošu ocjenu, a naročito je to vidljivo u regijama gdje se još uvijek u značajnoj mjeri koriste fosilna goriva.
Kao i prethodnih godina, Hrvatska ima visoke rezultate u kategoriji obnovljivih izvora energije. Ipak, kako navode u DOOR-u, pokazuje srednju uspješnost u kategoriji klimatske politike i nisku u korištenju energije i emisijama stakleničkih plinova.
U korištenju obnovljivih izvora energije Hrvatska je zauzela 11. mjesto što je u skladu s generalnim trendom povećanja instalacije sustava koji koriste obnovljive izvore energije u javnom i privatnom sektoru. U kategoriji klimatske politike Hrvatska je zauzela 26. mjesto.
Niti jedna država nema dovoljno dobre rezultate u svim kategorijama indeksa da bi postigla vrlo visoku ocjenu. Već tradicionalno, najbolje kotiraju Danska, zbog značajnog smanjenja korištenja ugljena u posljednjih 20 godina i njegovom zamjenom s obnovljivim izvorima energije koji sada čine 30 posto u ukupnoj opskrbi energijom te Švedska i Norveška.
U Europi su najgore Mađarska (53.), Poljska (52.) i Češka (51.), Slovenija (50.), a najlošiji CCPI indeks ima Australija (58.), jedna od najvećih izvoznika ugljena u svijetu.
Uspinjući se za 10 mjesta, Nizozemska je jedna od zemalja s najvećim poboljšanjem, ali još je uvijek na srednjoj razini, a Norveška je prva zemlja koja je dobila vrlo visoku ocjenu u kategoriji obnovljive energije.
