Dvije čarobne brojke koje je cijela Europa nestrpljivo čekala proteklih dana su 750 milijardi eura, što se odnosi na Fond za oporavak Europske unije, i milijardu i 850 milijuna eura, što bi prema Europskoj komisiji, trebala biti vrijednost novog europskog proračuna. Hrvatska bi od toga trebala dobiti 10 milijardi eura za oporavak, od čega bi 7 milijardi eura bilo nepovratno.
Šefica Komisije Ursula von der Leyen projekt je nazvala "Sljedeća generacija" i pozvala sve članice da ga prihvate.
Što sve ovo konkretno znači za Hrvatsku? Ilija Radić donosi detalje.
"Od ukupnog iznosa Fonda za oporavak, 10 milijardi eura je ono što Hrvatska može očekivati. To ćemo moći koristiti u četverogodišnjem okviru. To bi bila prava pomoć za hrvatsko gospodarstvo", kazao je reporter RTL-a.
Plenković: "Plan Europske komisije osigurava Hrvatskoj 10 milijardi eura"
"Hrvatska može biti veoma zadovoljna planom gospodarskog oporavka koji je izradila Europska komisija", kazao je u srijedu predsjednik vlade Andrej Plenković, dodajući da je za Hrvatsku predviđeno 10 milijardi eura, što bi trebalo pomoći u gospodarskom oporavku nakon krize prouzročene pandemijom.
Plenković je na konferenciji za medije u Banskim dvorima rekao kako su dokumenti koje je tijekom dana predstavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, a posebice Plan gospodarskog oporavka Unije, važni za sve države članice pa tako i za Hrvatsku.
"Posljedice ove krize su bez presedana i to pokazuje koliko je važna europska solidarnost, zajedništvo i vodstvo", kazao je Plenković i dodao kako je i za sve one koji u to sumnjaju ovo dokaz koliko je dobro biti članicom Europske unije u situacijama poput sadašnje.
Europska komisija predstavila je plan pod nazivom "EU sljedeće generacije" koji ima planiranih 750 milijardi eura potpore članicama, a izaći će i s prijedlogom za alociranje 1100 milijardi eura u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira.
"Za Hrvatsku je predviđeno nešto više od 10 milijardi eura od čega su 7,3 milijarde nepovratna sredstva, a 2,65 milijardi su mogući zajmovi", potvrdio je Plenković, pojašnjavajući kako je riječ o novcu namijenjenom oporavku hrvatskog gospodarstva u iduće četiri godine.
Najavio je kako će Komisija predložiti višegodišnji financijski okvir u kojemu će alokacija za Hrvatsku biti "znatno bolja i izdašnija" od prijedloga koji je bio na stolu u veljači.
Kazao je kako je to rezultat kvalitetnog komuniciranja s Komisijom pa se došlo do "vrlo izdašnih sredstava".
"Želim poručiti hrvatskoj javnosti da u vremenu krize vidimo važnost članstva u EU i važnost koliko nam europska sredstva pomažu da se što brže vratimo na put gospodarskog oporavka", izjavio je hrvatski premijer i obećao kako će idućih dana vlada osigurati detaljnije informacije o tome koliko je točno sredstava predviđeno za različita područja.
Na pitanje vjeruje li da će sve države-članice EU-a dati suglasnost na prijedloge Europske komisije, Plenković je odgovorio potvrdno i dodao kako je "to već prije testirano".
Nepovratna sredstva, kako je pojasnio, ići će uobičajenom metodom, a zajmovi, ovisno o potrebama, bit će povoljniji jer se odobravaju na razini EU-a, a ne za svaku državu pojedinačno.
Plenković smatra kako će pomoć EU-a dodatno ojačati i financijsku reputaciju Hrvatske pred međunarodnim financijskim institucijama.
Ressler i Picula o prijedlozima Europske komisije
Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Karlo Ressler i Tonino Picula ocijenili su u srijedu novi prijedlog višegodišnjeg proračuna i plana za oporavak vrlo ambicioznim i korakom u pravom smjeru.
"Ovo je prilično ambiciozan paket, pozitivan je i vjerujem da će imati veliku potporu država članica, ali je jasno da još slijede teški pregovori", rekao je Ressler.
Europska komisija (EK) predložila je u srijedu instrument za oporavak gospodarstva od koronakrize vrijedan 750 milijardi eura te Višegodišnji financijski okvir (VFO) od 1100 milijardi eura.
Instrument se sastoji od 500 milijardi eura nepovratne pomoći najteže pogođenim državama članicama i sektorima te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi.
Tonino Picula kaže da je većina zastupničkih klubova u Europskom parlamentu pozdravila ove prijedloge te naglasio da će se o njima još dugo raspravljati.
"Iznos koji je predložen pokrit će dobar dio očekivanja", rekao je Picula.
