TEN-T, europska prometna mreža, ima za cilj povezati cijeli kontinent te istovremeno ukloniti problem uskih grla u europskoj prometnoj mreži, kako bi se olakšalo funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
Prošloga mjeseca, Europski je parlament usvojio i rezoluciju kojom je pozvao države članice da svoje nacionalne projekte usklade sa strategijom razvoja TEN-T mreže. A čak četiri od ukupno devet koridora ove mreže obuhvaćaju i Hrvatsku.
Hrvatska je, naime, uključena u Mediteranski, koridor Baltik-Jadran, Rajna-Dunav i Zapadni Balkan što je velik uspjeh, jer bismo za sve projekte na ovim pravcima od 2024. operativno mogli povući ogroman novac od planiranih 26 milijardi eura za realizaciju spomenutih koridora.
Posebno će to biti korisno za našu željezničku infrastrukturu, koja leži na Mediteranskom koridoru, a u kojoj između nas i EU članica postoji niz nekompatibilnosti.
Najveće željezničko gradilište u RH
"Glavnina velikih infrastrukturnih projekata HŽ Infrastrukture provodi se na dijelovima osnovne Transeuropske prometne mreže (TEN-T), odnosno koridorima RH1 i RH2 (Mediteranskom koridoru)", pojašnjavaju nam u HŽ-u.
Na koridoru RH2, od Rijeke do granice s Republikom Mađarskom, trenutačno se izvode radovi na rekonstrukciji postojećega i izgradnji drugoga kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – mađarska državna granica.
"To je ujedno najveće željezničko gradilište u RH na kojemu do kraja godine planiramo završiti oko 50 posto radova. Nastavljaju se radovi i na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka susjedne dionice Dugo Selo – Križevci. Radovi su u tijeku i na važnoj dionici od Zagreba prema Rijeci, onoj od Hrvatskog Leskovca do Karlovca, na kojoj se također rekonstruira postojeći i gradi drugi kolosijek", kažu u HŽ-u.
Mediteranski koridor, HŽ Infrastruktura
Na istome koridoru za dionice Karlovac – Oštarije te Oštarije – Škrljevo izrađuje se studijska dokumentacija, a za dionicu od Glavnoga kolodvora u Zagrebu do Hrvatskog Leskovca u tijeku je izrada projektne dokumentacije.
"Sljedeći prioritet na području riječkoga bazena jest svakako završetak izrade projektne dokumentacije, odnosno glavnih projekata te ishođenje dozvola za izgradnju drugoga kolosijeka, modernizaciju i obnovu pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani.
Dionice od slovenske do srpske granice
Što se tiče koridora RH1, koji se proteže od granice s Republikom Slovenijom do granice s Republikom Srbijom, u drugoj polovini ove godine planiraju se završiti radovi na nadogradnji i elektrifikaciji pruge Vinkovci – Vukovar. Nedavno su završeni radovi na obnovi dionice Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor", navode u HŽ-u te podsjećaju da su u punom jeku i radovi na obnovi pružne dionice od Zagreb Zapadnog kolodvora do Zagreb Glavnog kolodvora.
"Također na koridoru RH1 pri kraju je izrada projektne dokumentacije za unaprjeđenje, obnovu i izgradnju nove dvokolosječne pruge Dugo Selo – Novska te je potkraj ove godine planirana objava postupka javne nabave za radove, a projektna dokumentacija izrađuje se i za modernizaciju dionice od Okučana do Vinkovaca. U tijeku je postupak javne nabave za izradu studijske dokumentacije za razvoj željezničkoga čvorišta Zagreb, a koje se nalazi na križanju dvaju međunarodnih koridora", zaključuju u HŽ-u.
