Visoke trgovačke marže, turistička potrošnja, nedostatak konkurencije i država koja na sve sliježe ramenima glavni su razlog što se Hrvatska godinama suočava s neproporcionalno visokom razinom cijena u odnosu na ekonomsku razvijenost.
Cijene hrane i pića u Hrvatskoj približile su se na 97 posto prosječnih u EU s 92 posto iz 2008. godine, kruh i žitarice skuplji su 3 postotna poena, a prije deset godina su bile šest posto jeftiniji, piše Večernji list.
Mlijeko, sir i jaja skočili su s razine od 91 na 96 posto prosječne cijene u EU. Od važnijih prehrambenih artikala jedino je meso neznatno palo s 86 na 85 posto prosjeka EU, ali zato je alkohol srezan sa 105 na 101 prosjeka EU.
Eurostat je objavio najnoviju usporedbu ekonomske razvijenosti, kupovne moći i cijena država članica za 2018. godinu koja je pokazala da se u deset godina Hrvatska nije pomaknula s mjesta kad je u pitanju razvijenost zemlje u odnosu na prosjek EU te je hrvatski BDP po stanovniku 63 posto prosjeka EU.
VEZANA VIJEST
Među tranzicijskim zemljama lošije desetljeće iza sebe ima jedino Slovenija, koja je nazadovala tri postotna poena, no uz važnu napomenu da je Slovenija startala sa znatno više razine razvijenosti te je pala s 90 na 87 posto prosječne razvijenosti. Hrvatska je od 2008. padala sa 63 do 59 posto prosječne razvijenosti EU, da bi se lani vratila na stanje iz 2008.
Uz Grčku, među starim članicama EU, jače posrtanje primjetno je u Portugalu, Španjolskoj i Italiji – državama mediteranskog kruga koje su se zbog dužničke krize bitno udaljile i od vlastitih postignuća, a ne samo od zapadnih ekonomija.
Za razliku od razvijenosti gdje postoji realna mogućnost da nas u idućih pet godina prestigne i Bugarska, Hrvatska cijenama velikim koracima grabi prema ili čak i iznad EU prosjeka. Hranimo se skuplje nego Britanci, slično kao Slovenci i Španjolci, dok su ostale tranzicijske zemlje bitno jeftinije. U Mađarskoj i Češkoj hrana je na oko 84 posto prosjeka EU, Bugarskoj 74 posto, Poljskoj 67 posto, Rumunjskoj 65 posto, piše Večernji list.
