Ukidanje stažiranja za liječnike koji su upisali medicinski fakultet nakon 1. srpnja 2013. godine, nije održiva mjera jer ne postoji odgovarajuća kompenzacija, ni u šestogodišnjem studiju medicine, niti u sklopu kasnijeg specijalističkog usavršavanja, upozoravaju iz Hrvatske liječničke komore (HLK).
Hrvatska ima pola godine kraće trajanje izobrazbe za liječnike nego druge, razvijenije zemlje EU, a nakon uvođenja pravilnika koji predviđa ukidanje staža, izobrazba u Hrvatskoj bila bi više od godine dana kraća.
"Izobrazba tijekom stažiranja je vrlo bitna, jer se tijekom nje odabire specijalizacija, a ujedno se stječu temeljna i vrijedna znanja, prvenstveno u obiteljskoj i hitnoj medicini, nužno potrebna liječnicima u njihovom samostalnom obavljanju profesionalnih zadataka", rekao je Alen Protić iz povjerenstva Hrvatske liječničke komore za Primorsko-goransku županiju.
Ustvrdio je da liječnici s manjkom godina izobrazbe neće više biti konkurentni u zapadnim zemljama, dodavši kako bi se na taj način riješio problem odlaska liječnika u inozemstvo, ali će s druge strane u Hrvatskoj ostajati nedovoljno kvalitetno liječničko osoblje.
Obiteljska i hitna medicina su i u sadašnjem sustavu stažiranja zastupljene znatno manje nego što bi to trebalo biti, a stažiranje se svodi na turistički obilazak različitih ustanova i odjela, što nije kvalitetna priprema za samostalan rad, upozorio je Protić.
HLK stoga predlaže produljenje pripravničkog staža na 12 mjeseci, pri čemu bi na obiteljsku medicinu otpadalo tri mjeseca, na hitnu četiri mjeseca, a ostalo na hitna stanja u pedijatriji, opsestriciju, odnosno djelovanje isključivo u rađaonici, te izborni dio staža ovisno o interesu stažista. Nadalje, predlaže se revidiranje plana i programa usvajanja različitih vještina i znanja, odnosno kurikuluma, uvođenje tečaja naprednog održavanja života, raspisivanje stalno otvorenog nacionalnog natječaja za pripravnike te korjenita promjena sustava mentorstva rijekom stažiranja, jer sad mentori nisu motivirani za tu zadaću. Mentori bi, prema prijedlogu HLK, imali najviše dvoje pripravnika istovremeno, stvorila bi se nacionalna lista mentora i lista unutar bolnice ili doma zdravlja, a stažisti bi ocjenjivali svoje mentore, naveo je Protić.
Naglasio je da stažiste ili pripravnike treba bolje iskoristiti u rutinskoj medicinskoj praksi i bolje ih pripremiti za rad u općoj i hitnoj medicini, bez dubljih ulazaka u detalje pojedine struke i subspecijalnosti.
Predsjednik HLK Trpimir Goluža rekao je da Komora traži rješenja za unapređenje zdravstvenog sustava, jer ima mogućnosti uočavanja problema u praksi. Probleme se artikulira i nude se konkretna rješenja, naveo je. Pri analizi problema odlaska liječnika u inozemstvo utvrdilo se da je polovica njih najmlađeg starosnog razreda, između 25 i 35 godina, te da će se tek za 10 ili 15 godina, odlaskom većine sadašnjih specijalista u mirovinu, osjetiti veliki nedostatak liječnika, ako se sada ne poduzmu odgovarajuće mjere, dodao je Goluža.
