Slobodna Dalmacija piše kako povjerenstvo može izdvojiti dvije ponude, pa bi u tom slučaju Vlada pozvala oba ponuđača da podnesu konačne ponude, što je inače manevar koji se koristi kako bi bila postignuta povoljnija cijena.
Hoće li Amerikanci sniziti cijenu?
No, ta bi opcija došla u obzir samo kada bi Amerikanci ponudili novi F-16 po vrlo niskoj cijeni ili ako bi izbor bio sveden samo na polovne izraelske i grčke zrakoplove.
U prvom slučaju, razlika između novoga švedskog gripena i novog F-16, koji je većih sposobnosti, bila bi takva da bi Hrvatska pozivom na konačnu ponudu mogla pokušati sniziti cijenu gripena. No, već sama ponuda s tolikim diskontom od strane SAD-a značila bi da se svako daljnje cjenkanje uzima kao nekorektan čin, piše Slobodna Dalmacija.
Ako Amerikanci ponude pak novi F-16 bude po cijeni nižoj od 100 milijuna dolara po zrakoplovu, bili bi ozbiljno 'u igri'. No, budu li F-16 preskupi, posao će, a time i odluka, biti znatno teži. Pitanje je, naime, želi li Hrvatska jeftinije prijelazno rješenje ili skuplje koje bi dugoročno riješilo pitanje borbenih zrakoplova.
Zanimljiva izraelska ponuda
Portal Flightglobal.com jučer je objavio da Izraelci nude miješanu eskadrilu F-16 C/D i F-16 A/B zrakoplova, a dosad se nagađalo da nam Izraelci nude isključivo modernizirane F-16 C/D. Tehnološki su to vrhunski zrakoplovi s nadograđenim mogućnostima elektroničkog ratovanja, a spominjala se cijena upola manja od novoga gripena. Prema tim informacijama, Izraelci nude nekoliko nadograđenih zrakoplova koji bi mogli odmah ući u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, dok bi preostali dio flote činili zrakoplovi koje bi Izraelci postupno modernizirali.
Riječ je o polovnim avionima starim do 30 godina i intenzivno korištenima,a Izraelci jamče još 2500 sati naleta ili najmanje 20 do 25 godina službe s obzirom na to koliko bi domaći piloti letjeli na njima.
Dugoročno ili prijelazno rješenje
S druge strane, F-16 zahtijeva veće prilagodbe zemaljske infrastrukture nego gripen, no nose dvostruko više naoružanja. F-16, po javno objavljenim podacima, po satu leta kvari se duplo češće nego gripen, pa treba očekivati da će trošak održavanja polovnih zrakoplova, iako tehnički naprednih, kroz godine puno više rasti od održavanja novih gripena. No, kako se F-16 koristi širom svijeta, rezervni dijelovi su povoljniji, piše Slobodna Dalmacija.
U odnosu na F-16, nedostatak švedskog gripena je što nema mogućnost korištenja antiradarskih raketa, pa iz toga proizlazi pitanje trebaju li Hrvatskoj borbeni zrakoplovi samo za obranu zračnog prostora ili i za moguće napade u dubini teritorija protivnika.
Ipak ključno je pitanje može li si Hrvatska priuštiti kupovinom novih letjelica dugoročno rješenje - za idućih 40 do 50 godina - ili prijelazno rješenje, pa da za dvadesetak godina ponovno krene u novu nabavu.
