Hrvatska je napredovala na globalnoj ljestvici transparentnosti
državnog proračuna te prema istraživanju za 2019. zauzima 21.
mjesto među 117 zemalja, no ima još dosta prostora za
poboljšanja, objavio je Institut za javne financije (IJF) u
analizi koju potpisuju Mihaela Bronić i Josip
Franić.
VEZANE VIJESTI
International Budget Partnership (IBP), neprofitna organizacija sa sjedištem u Washingtonu, objavila je Indeks otvorenosti proračuna za prošlu godinu, koji za Hrvatsku iznosi 68 od mogućih 100 bodova. Od ukupno 117 analiziranih zemalja, Hrvatska je zauzela 21. mjesto na ljestvici transparentnosti, čime se svrstala u grupu zemalja koja objavljuju značajnu količinu proračunskih informacija o proračunu središnje države.
Transparentnost proračuna, podsjetimo, mjeri se indeksom otvorenosti proračuna. Indeks pokazuje u kojoj mjeri javnost može pristupiti ažurnim, razumljivim i dovoljno opsežnim informacijama o proračunu putem mrežnih stranica. Iskazuje se na ljestvici od 0 do 100 temeljem odgovora na 109 pitanja kojima se ocjenjuje dostupnost, iscrpnost i pravovremenost objave osam ključnih proračunskih dokumenata - smjernica ekonomske i fiskalne politike, prijedloga proračuna, usvojenog proračuna, proračunskog vodiča za građane, mjesečnih izvješća, polugodišnjeg izvješća o izvršenju proračuna, godišnjeg izvješća o izvršenju proračuna te izvješća o obavljenoj reviziji.
Indeks za 2019. rezultat je sedmog kruga IBP-ova istraživanja, pri čemu je prethodni bio 2017. godine. Prosječna vrijednost indeksa za 117 analiziranih država iznosi 45 što je blagi porast u odnosu na 2017. kada je iznosio 42 što znači da je 2019. u analiziranim zemljama u prosjeku bilo dostupno samo 45 posto ključnih informacija o prihodima i rashodima proračuna, napominju iz IJF-a.
Kao i u prethodnim krugovima, najotvorenije proračune imaju Novi Zeland i Južnoafrička Republika, s po 87 bodova te Švedska s bodom manje, dok su na začelju ljestvice Jemen, Venezuela, Komori s po nula bodova te Katar s jednim bodom. Hrvatska je među zemljama s najvećim napretkom po pitanju količine i kvalitete javno dostupnih informacija o proračunu objavljenih na mrežnim stranicama. Naime, indeks otvorenosti proračuna 2019. za Hrvatsku iznosi 68 što je čak 11 bodova više nego 2017. godine.
"Time je Hrvatska zauzela 21. mjesto na svjetskoj ljestvici i opet je u skupini zemalja koje objavljuju značajnu količinu proračunskih informacija. Ovo je za Hrvatsku ujedno i najbolji rezultat ostvaren u svim dosadašnjim istraživanjima", ističu iz IJF-a. Osvrnuvši se na suštinska poboljšanja, navode da su u prijedlog proračuna ovog puta uvršteni dodatni izvještaji o novim zaduživanjima i stanju javnog duga. Također izglasani proračun sada pruža uvid u rashode prema funkcijskoj klasifikaciji, a dani su i iscrpniji podatci o poslovanju izvanproračunskih korisnika.
Ističu i da je za dobro upravljanje javnim financijama ključno i uključivanje javnosti u proračunski proces te mogućnost njenog utjecaja na proračunske politike, pa istraživanje stoga mjeri i kolike mogućnosti uključivanja javnosti pružaju izvršna i zakonodavna vlast te Državni ured za reviziju. Hrvatska je tako za 2019. ostvarila 22 boda, dok je prosjek svih 117 analiziranih zemalja 14.
"Kao i većina drugih zemalja, Hrvatska nema uspostavljene efikasne mehanizme koji bi omogućili uključivanje javnosti u proračunski proces. Stoga bi, primjerice, Državni ured za reviziju trebao uspostaviti formalne mehanizme koji bi omogućili javnosti da sudjeluju u revizijama (npr. kao svjedoci), a Vlada učinkovitije mehanizme kojima bi se utvrdilo što javnost, posebice ranjiviji i obično manje uključeni građani i nevladine organizacije koje ih predstavljaju, misle o prijedlogu i izvršenju proračuna'', smatraju iz IJF-a.
U okviru istraživanja mjeri se i uloga institucija koje nadziru proračun te je utvrđeno da Državni ured za reviziju obavlja adekvatan nadzor, s dodijeljenih 89 od 100 bodova, dok je nadzor od strane Hrvatskog sabora ograničen, 47 od 100 bodova. A da bi se osnažila njegova uloga u nadzoru proračuna, IJF preporučuje da zastupnici i zatupnice dobiju prijedlog proračuna najmanje dva mjeseca prije početka proračunske godine.
