Hrvati su jedna od najstarijih nacija u Europi, piše Novi list. Naime, 1991. godine kada se Hrvatska odlučila osamostaliti, prosječan stanovnik bio je star 37 godina i jedan mjesec, dok je danas prosječna starost građana Hrvatske gotovo 44 godine. Broj stanovnika starosti do 19 godina bio je za gotovo 53 posto veći od stanovništva starijeg od 60 godina, a sada je stanje potpuno obrnuto - stariji od 60 godina brojniji su za gotovo 50 posto od mladih do 19 godina.
Promjene su se dogodile u posljednjih 30 godina, u kojima je Hrvatska izgubila gotovo 800 tisuća stanovnika. Pravo demografsko stanje u Hrvatskoj trebao bi pokazati Popis stanovništva koji započinje u ponedjeljak.
Traži se broj stanovnika koji žive u Hrvatskoj
Jedna od najvažnijih brojki koja se traži u tom popisu je ukupan broj stanovnika Hrvatske, a demografski su stručnjaci unisoni u procjeni da je on manji od četiri milijuna.
Kako bi se dobila stvarna brojka onih koji žive u Hrvatskoj, jučer je i Damir Plesac, koordinator za popis stanovništva, pozvao građane da se ne popisuju ako više ne žive u Hrvatskoj.
"Cilj popisa nije da mi popisujemo naše državljane koji žive vani, cilj je da popišemo stanovništvo koje živi u Republici Hrvatskoj. Najčešća je situacija da osoba boravi tamo gdje joj je prebivalište. Ako su adrese različite, nas zanima ona lokacija gdje osoba boravi, odnosno gdje provodi najveći dio vremena. Imamo puno pitanja građana na tu temu, pogotovo naših državljana koji žive vani, a imaju ovdje prebivalište. Ono što je najbitnije, nas zanima boravište, a ne adresa na koju osobi glasi osobna iskaznica", poručio je Plesac.
Ravnateljica DZS-a Lidija Brković upozorila je da će samo jedna osoba preko sustava e-građani popisati cijelo kućanstvo, te da za popunjavanje upitnika treba 20-ak minuta, ali je građane podsjetila da će kroz taj sustav dobiti i kontrolnu šifru i da je moraju sačuvati kako bi je predočili popisivaču koji će doći do njih u kuću ili stan.
Propisane kazne za one koji ne žele dati podatke
Samopopisivanje je znatno jeftinije za državu nego terenski popis, jer samopopisivanje za cijelo kućanstvo košta osam kuna, a kad popisivač popiše jedno četveročlano kućanstvo, trošak je 40 kuna.
Kako bi građani mogli razlikovati popisivače od prevaranata koji bi poželjeli iskoristiti popis da nesmetano uđu građanima u kuće, popisivači će imati svoje posebne majice, akreditacije i laptope s oznakama popisa. Za građane koji namjerno ne žele dati podatke popisivačima ili daju pogrešne podatke, propisane su prekršajne kazne, a Plesac je otkrio i da na posljednjem popisu 2011. godine nitko nije kažnjen.
