Eurostat je prošloga tjedna objavio najnovija predviđanja kretanja stanovnika unutar Europske unije do kraja ovog stoljeća. Na razini cijele EU podaci su alarmantni, a projekcije za hrvatsko stanovništvo posebno su zabrinjavajući.
Tako se navodi da će u EU broj stanovnika rasti do 2044. kada će doseći 525 milijuna, a onda progresivno padati do 2100. Očekuje se pad broja stanovnika od četiri posto, odnosno 2100. bi prema projekcijama u EU trebalo živjeti 492,9 milijuna ljudi. Za Hrvatsku je, pak, predviđen konstantan pad broja stanovnika, s 4,1 milijuna ove godine na 2,3 milijuna 2100. godine. To je pad od 43,9 posto. Time će praktički pasti na razinu Slovenije, koja sada ima 2,1 milijun stanovnika. U većini europskih zemalja broj stanovnika će pasti ili ostati na otprilike jednakoj razini. Populacija će rasti u popularnim odredištima migranata, poput Irske.
Pad broja stanovnika
Uz to, navodi se kako će europsko stanovništvo generalno stariti. Tako će udio djece u stanovništvu skliznuti sa prošlogodišnjih 16 posto na 14 posto 2100. godine. Udio radnog stanovništva bi, prema projekcijama, do 2100. trebao pasti sa 65 na 55 posto. S druge strane, udio starijih od 65 bi do 2100. trebao porasti za 11 posto, a stariji od 80 trebali bi činiti 2,5 puta više stanovništva nego što to čine sad. Njihov udio će se popeti sa šest na 15 posto. To će dovesti do porasti prosječne dobi s 43 na 48 godina. Slični se podaci mogu pronaći i za Hrvatsku, u kojoj bi broj starijih od 100 godina trebao porasti sa 137 na 8519, što je čudno s obzirom na pad ukupnog broja stanovnika.
Najgori u Europi
To dovodi do frapantnih podataka o omjeru starije (65 i više godina starosti) i radno aktivne populacije (od 15 do 64 godine), poznat kao i omjer ovisnosti starije populacije. On se računa kao broj starijih od 65 na 100 stanovnika starosti između 15 i 64 godine. Prema Eurostatu, na razini cijele EU taj će omjer narasti s 30,5 na 57,3 posto, a u Hrvatskoj s 30,7 na nevjerojatnih 72,3 posto. To konkretno znači da će 2100. godine na svaku osobu u dobi za mirovinu doći manje od dvije radno aktivne osobe. Hrvatska će tako uz Portugal biti najgora u Europi po ovisnosti starije populacije. Što je još gore, Hrvatska će do 2100. prestići zemlje koje sada imaju nepovoljniji omjer starijeg stanovništva. Trenutno, Grčka ima 34,1 posto, a 2100. je predviđeno 61,1 posto, a ovisnost starijeg stanovništva će u Italiji porasti s 35,2 do 66,8 posto.
Eurostat u svojoj metodološkoj napomeni ističe kako se projekcije temelje na trenutnim pretpostavkama o kretanju nataliteta, mortaliteta i migracijama, što znači da je drastičnim promjenama ovakav scenarij moguće izbjeći. Dok se naši političari kunu u pro-demografske mjere, statistika ih demantira. Podaci Eurostata se poklapaju s nedavnim izvješćima UN-a i Svjetske banke koji također prognozira smanjenje broja stanovnika u Hrvatskoj.
